Mrkić: Dio medicinskih sestara nema dovoljno znanja, provjeravaće bolovanja zaposlenih, fali ljekara na ORL, psihijatriji…

On u razgovoru za Portal Onogošt naglašava i problem bolovanja kod zaposlenih, zbog čega najavljuje kontrole.

Istakao je i nezadovoljstvo radom tehničkog osoblja, prvenstveno portira, te naglasio da trenutno ne postoji red u bolnici.

Neophodno je, naglašava on, poboljšati komunikaciju među zaposlenima i razumjeti kritike na pravi način.

“Po meni ljudski i medicinski je da razgovaramo, da se razumijemo, prije svega budemo dobronamjerni i da shvatamo neku kritiku kako treba, a da se što manje pozivamo na prava, zakone što je ovdje aktuelno. Mi radnicu na održavanju čistoće ne možemo da premjestimo na drugo odjeljenje, gdje se ukaže potreba bez stresa, suza, donošenja medicinske dokumentacije. Svakodnevno imam sastanke sa tim ljudima, da pokušam da im kažem, da razgraniče šta je zakon i kada mogu da se pozivaju na zakon”, rekao je Mrkić, koji je u ovoj bolnici radio kao urolog do 2018. godine.

On je kazao da se ne poštuje radno vrijeme, niti je zadovoljavajuća međusobna relacija, a u određenim segmentima vidi da ni usluga nije odgovarajuća.

“Imate ogroman broj ljudi kojima je bilo ponižavajuće i teško prihvatljivo da neko gleda kad su došli i otišli sa posla. Bio je problem, da ne kažem, atak na ličnost, ako kažete nekome da mora doći u sedam na posao i ostati do tri. Par puta sam napravio inspekciju u bolnici oko 13, 14 časova i od 60-ak ljekara, našao sam 10, 15 ljekara”, naglasio je.

Na pitanje šta raditi kako bi se takvo stanje promijenilo, Mrkić kaže da u ovom momentu ne vidi rješenje jer nema mnogo sagovornika, niti nekoga ko će mu pomoći na adekvatan način da sprovede promjene.

“Moja uloga je da ukažem, da pričam uporno ono što su problemi, ja se nadam da će jedan dio javnosti i zaposlenih, da ćemo se udružiti da zajedno ovo riješimo. Ne na štetu bilo čijeg integriteta, bilo koga lično, ali jednostavno da dođemo do pretpostavke da smo mi medicinski radnici koji moraju da rade puno radno vrijeme, koji moraju da se edukuju, da poštuju jedne druge, da poštujemo pacijenta, a onda ćemo i moći da tražimo poštovanje pacijenata prema nama i ustanovi u kojoj se nalazimo.”

Nedostaje 15 ljekara

Mrkić je posebno naglasio problem nedostatka medicinskog kadra, istakavši da su najveće poteškoće prisutne na ORL odjeljenju, psihijatriji i kardiologiji. Ortopedija i hirurgija bi, kako kaže, mogle imati dodatne specijaliste kako bi se rad lakše organizovao.

“Jedno 15 ljekara bi nam trebalo da podmirimo sve naše potrebe, da bi rad bio kvalitetno organizovan. Mi već sad imamo radnike koji su penziji ili su iz drugih ustanova sa određenim ugovorima da pomažu. Imamo određene teškoće sa organizacijom rada. Pravo dugoročno rješenje jesu mladi ljudi koji će vidjeti svoju budućnost u Nikšiću, koji će započeti specijalizaciju. Treba ih motivisati da ostanu ovdje, međutim, to je sve teže. To je globalni problem koji je zahvatio svijet i Crnu Goru.”

On je istakao da medicina zahtijeva dug period edukacije, te da je potrebno 10 do 15 godina da bi bolnica osjetila koristi od novih specijalista.

“Ono što ja u tom pravcu mogu da uradim da tim ljudima olakšam dolazak na specijalizaciju, da im što prije ponudim dobre uslove za edukacijom,a to ću postići time što ćemo da popravimo situaciju sa opremom, da se uvedu nove procedure,  da oni koji istinski žele da nauče medicinu imaju od koga”, kaže Mrkić.

Opšta bolnica Nikšić, foto: Marija Goranović

Upitan o lažnim diplomama u zdravstvu, Mrkić kaže da je kao rukovodilac nikšićke ustanove spreman da se napravi uvid u diplome zaposlenih.

Direktor bolnice ističe da dio medicinskih sestara nema dovoljno znanja za obavljanje svog posla. Kako bi riješio taj problem, planira njihovo premještanje na administrativne pozicije unutar ustanove, gdje njihov rad neće biti direktno vezan za pacijente. Istovremeno, najavljuje dodatne edukacije.

“Nama ni na jednom odjeljenju sestre ne rade same, uvijek ima starijih, iskusnijih sestara koje su bolje, to je princip edukacije mladih, neiskusnih da oni vremenom nauče. Prolaze godine neko jednostavno nije zainteresovan da nauči, a neko i ne može da nauči, kod nekoga se posle niza godina, uoči da nije za toga posla”, ističe on.

“Jedan dio bolovanja kod medicinskih sestara nije opravdan”

U Opštoj bolnici je 480 zaposlenih, od čega 360 medicinskog i 120 nemedicinskog kadra.

Broj ljekara, njih 61, nije dovoljan za potrebe ustanove, naglasio je Mrkić.

Pored nedostatka ljekara, problematizuje visok broj bolovanja među medicinskim sestrama.

“Što se tiče medicinskih sestra broj jeste dovoljan koji je na papiru, ali uzevši u obzir da je 60-ak sestara na bolovanju onda nije dovoljno. Ako od 300 medicinskih sestara, imamo 60 na bolovanju, to je jako veliki broj. To nam predstavlja jedan veliki problem. Jedan veliki broj tih bolovanja, nije realan, nije opravdan”, ocjenjuje Mrkić.

Dodaje da je primjetan trend odlaska na bolovanje ubrzo nakon zasnivanja radnog odnosa.

“Imamo jedan svjež primjer. Posle par nedjelja ispostavi se da su u pitanju teška oboljenja, koja realno postoje kod tih ljudi i potrebno je da se liječe, ali su zauzeli mjesto nekome ko treba da radi. Imate jedan veliki broj ljudi koji se ne snalazi na radnom mjestu, uspostavi jako lošu komunikaciju sa nadređenima i onda kaže idem da uzmem bolovanje i njega nema mjesecima.”

Zbog svega navedenog, Mrkić kaže je prinuđen da iskoristi mogućnost Komisije Fonda za zdravstveno osiguranje, koja vrši kontrolu bolovanja po pozivu.

“Sad jednostavno moram koristiti te alate, institute koje imam, a to su kontrole. Tome se mora stati na kraj. To proizvodi ogromnu finansijsku štetu ovoj državi i to ugrožava zdravlje naših ljudi”, poručuje Mrkić.

Kraj razgovora za Portal Onogošt, ipak, završava nešto pozitivnijim tonom.

“U suštini sam zadovoljan većim dijelom kolektiva i njihovim načinom rada, ali oću da insistiram na ovom manjem dijelu koji nije kako treba, da se on popravi”, poručuje Mrkić.