VDT: U 2025. pokrenuto 49 finansijskih istraga, sud prihvatio 93% zahtjeva za privremenu zapljenu

Kako navode iz Tužilaštva, riječ je o značajnom rastu u odnosu na prethodne godine, budući da su tokom 2024. godine pokrenute 23 finansijske istrage i četiri izviđaja, dok je 2023. godine evidentirano 26 finansijskih istraga.

Prema izvještajima o radu, u okviru tih postupaka privremeno je oduzeta nepokretna imovina velike vrijednosti i površine, zaplijenjen je novac u višemilionskim iznosima, kao i značajna pokretna imovina. Tokom 2025. godine sudovi su u 93 odsto slučajeva prihvatili predloge tužilaštva za određivanje privremenih mjera oduzimanja imovine.

Iz VDT-a naglašavaju da privremeno oduzimanje imovine ne predstavlja konačan ishod postupka, jer je trajna zapljena moguća isključivo nakon pravosnažne krivične presude, o čemu odlučuju sudovi.

„Državni tužilac je ovlašćen da predloži oduzimanje imovinske koristi, ali je sud taj koji donosi odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju imovine“, ističe se u saopštenju.

Tužilaštvo podsjeća da su finansijske istrage jedan od najsloženijih segmenata krivičnog postupka, te da njihov obim i dalje ograničavaju nedostatak ekonomskih stručnjaka, neažurni registri imovine i potreba za snažnijom međuinstitucionalnom saradnjom.

Poseban iskorak, kako navode, ostvaren je nakon što je 3. marta 2025. godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za sprovođenje finansijskih izviđaja i istraga, čime je pokrenut veći broj predmeta i u drugim tužilaštvima, a ne samo u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Iz VDT-a ocjenjuju da se razlozi za razliku između privremeno i trajno oduzete imovine ne mogu tražiti u radu tužilaštva, već u zakonskim ograničenjima i složenosti sudskih postupaka.

Tužilaštvo je, kako je saopšteno, podržalo i najavljene izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje bi mogle omogućiti trajnu zapljenu imovine i bez pravosnažne presude, uz zadržavanje isključive nadležnosti sudova.