Autor: onogost.me
Foto: Privatna arhiva
14:37
10.5.2020.

Bibliotekar preporučuje – “Blago cara Radovana”

Jovan Dučić (1872-1943) se rodio u Trebinju. U Trebinju je završio osnovnu školu. Kasniije prelazi u Mostar, nastanjuje se kod polubrata Rista Govedarice, trgovca, i završava trgovačku školu (gimnazije još tamo nije bilo).


Želja za daljim školovanjem goni ga da opet mijenja mjesto. Započinje školovanje u učiteljskoj školi u Sarajevu, a završava je u Somboru. Godine 1896. učestvuje u pokretanju mostarske “Zore“ ,čiji će biti urednik 1898. zajedno sa Šantićem, a 1899. sam.

Već u Mostaru javljaju se neke crte kasnijeg Dučića: živo patriotsko osjećanje, estetizam, inostranstvo, prožimanje poezije refleksijom. Dučić je kasnije pisao s oduševljenjem i melanholijom u onoj mostarskoj “idili po događajima i dobrim ljudima“ kakvih navodi, nigdje nije sreo. Ali - opet po njegovim riječima - “Mostar je onda bio malen za jednu ambiciju koja nije imala granice“.

On odlazi na Zapad, na studije u Ženevu. Tamo završava filozofsko-sociološki fakultet. Kasnije on se javlja iz Pariza najavljući svoju prvu knjigu pjesama. Između Ženeve i Pariza Dučić provodi sedam srećnih i plodnih godina. Godine 1907. Dučić ide u Beograd u službu Ministarstva inostranih djela. Od 1910. on je opet u inostranstvu i penje se uz stepenice diplomatskog poziva. Službuje kao ataše u Carigradu pa u Sofiji, pa od 1912. u Rimu. Zatim slijede Atina, Madrid, Ženeva, Kairo... Godine 1932. on je poslanik u Budimpešti, pa poslije ambasador u Bukureštu. Drugi svjetski rat zatekao ga je u Lisabonu, odakle se 1941. preselio u Ameriku. U Americi umire 7. aprila 1943.     

Blago cara Radovana

Mi smo istinski dobri samo kad smo istinski srećni.

Retko je bilo ljudi koji su odoleli otrovima nesreće i produžili da vole druge ljude. Naročito onaj kome su drugi učinili nesreću omrzne i nedužne.

Čovek po jednoj slabosti i sujeti, sve svoje sreće pripisuje samo sebi, a svoje nesreće pripisuje samo drugom.

Bogataš je plemenit iz sujete i iz straha, a siromah je dobar iz pobožnosti i iz častoljublja. Bogataš je duhovno hrabriji, a siromah je hrabriji fizički. Bogataš nema intezivnih radosti kao siromah, jer živi bez velikih očekivanja i snova; nema iznenađenja, živi bez dovoljno idealizma, često blaziran i pasivan. Bogataš je perverzniji, a siromah čedniji, jer perverzija dolazi od presićenosti i lenosti, a čednost dolazi od rada koji je veliki moralizator života. Ima siromaha zaljubljenih u poštenje većma nego drugi u zlato, a mnogi čak izgledaju manijaci častoljublja. Poštenju se uče bogataši od siromaha, jer se samo na siromahu može da vidi kako poštenje i sreća stoje nezavisno od zlata.

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

 

Ivan Lješković

Ostale vijesti iz kategorije