Autor: onogost.me
Foto: Privatna arhiva
14:32
28.6.2020.

Bibliotekar preporučuje – “Čarobni brijeg”

Tomas Man (6. jun 1875 –  12. avgust 1955.), njemački književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. godine. Autor koji svojom prozom obilježeva kako njemačko govorno područje tako i stvaralaštvo šireg evropskog i svjetskog književnog kruga u prvoj polovini 20. vijeka.


Najznačajnija djela su mu romani Budenbrokovi, Čarobni brijeg, Doktor Faustus, Ispovijesti varalice Feliksa Krula, Josif i njegova braća i novele: Smrt u Veneciji, Tonio Kreger i Mario i Mađioničar.

Na djelo Tomasa Mana uticali su Gete, Niče, Vagner, Šopenhauer, Frojd i Jung, a sam Man je uticao na Kafku. Teme njegovih romana su intelektualna i politička zbivanja predratne i posleratne Njemačke i suprotnosti duha - umjetničkog, dekadentnog i života - običnog osjećaja sreće. Stil Tomasa Mana karakteriše česta upotreba ironije, što stvara hladnu distancu između priče i čitalaca

On je, stalno pišući i često uzimajući riječ u ključnim javnim pitanjima, doživio i preživio sva četiri osnovna razdoblja savremene njemačke istorije.

Bilo je to razdoblje velikog ugleda i brojnih priznanja.

Godine Trećeg rajha proveo je u izgnanstvu. Bio je u otvorenom sukobu sa nacističkim režimom, a njegove riječi su iz godine u godinu sve  češće i oštrije sadržavale prokletstvo za Hitlerovu drzavu.

Bio je, takođe, odlučan glasnogovornik protiv Hitlerovog režima. Njegova djela je mimoišlo nacističko spaljivanje knjiga 1933. godine, ali ne i djela njegovog brata Hajnriha (1871 – 1950) i sina Klausa (1906 – 1949). Godine 1938, nakon nekoliko odlazaka u inostranstvo, Man i njegova porodica su emigrirali u Sjedinjene Države.

Tomas Man imao je bogat privatni život. U supruzi je imao sebi doraslog saputnika, a petoro njegove djece dijelilo je uvjerenja, sudbinu i slavu svoga oca. Jedan od dva brata, Hajnrih, bio je takođe slavan pisac i veliki humanist.

Tomas Man je bio čovjek koji se uzdizao iznad vremena velikih borbi i pometnji i koji je našao izlaz u radu i stvaranju svojih velikih i svevremenskih književnih djela.

Njegov rad uticao je na mnoge autore za koje će se tek pročuti, poput Hajnriha Bela, Džozefa Helera, Jukia Mišimu i Orhana Pamuka.

Za  nastanak  romana” Čarobni brijeg “, Tomas Man je dobio ideju  kada je boravio u švajcarskom gradu Davosu, s proljeća 1912. godine. U Davosu se liječila njegova supruga, pa ovo djelo ima i pojedinih autobiografskih detalja.

Roman ” Čarobni brijeg“ Tomas Man započinje opisima sati, dana, nedjelja, mjeseci, a kasnije i godina. Ovo djelo je puno simbolike, iako je tema vrlo jednostavna i uobičajena mada je tako samo na prvi pogled.

Sam pojam ”čarobni brijeg “, kako je nazvao i svoj roman, Tomas Man koristi da bi na neki način stvorio odstupnicu i da bi određenu grupu likova izdvojio od svakodnevnog života, pružajući im tako mogućnost da razmatraju ne samo svoje, lične priče, već i da izlažu svoje mišljenje o važnim, životnim temama. Likovi koji borave u sanatorijumu vode uobičajen život, ali to se samo tako čini. Pomoću njih, Tomas Man je prikazao sliku Evrope, koja je ogrezla u nemoralu i u negativnoj atmosferi, koja je mogla da se osjeti na svakom koraku pred izbijanje Prvog svjetskog rata. Sanatorijum, to jest ”čarobni brijeg” je prikazan kao nezdrava ratna sredina, a ko god u njoj boravi se na neki način zarazi, jer poprima njene osobenosti. Taj svijet ljudi koji su oboljeli od psihičkih poremećaja, zapravo prikazuje problem rata i svu težinu i nesreću koju on nosi sa sobom.

Baveći se naizgled uobičajenim temama, Tomas Man je uspio da izloži svoja filozofska uvjerenja i svoje misli o životu, smrti, nesreći, ratu… Smrt i bolest, vrijeme, odosno poremećaj vremena, sloboda, odnos pesimizma i optimizma, priča o ljubavi, o običnim i neobičnim ljudima. O siromaštvu duha, o bolesti, o sreći, tuzi, o cijeloj jednoj epohi… Život i smrt kao jedno plešu ples pod okom čitaoca, na jednom posebnom mestu… Čarobnom brijegu. Povrh svega kroz cijelu kjnigu se provlače frojdovske ideje karakteristične za to doba.

Čarobni brijeg, na čaroban način uvlači čitaoca u svoj bolesno magičan svijet. Tomas Man, genijalni pisac, na pravi način zna da ispriča jednu priču koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Odlomak

Sta je vrijeme? -Tajna - nematerijana i svemoćna. Uslov svijeta pojava; kretanje povezano i pomiješano sa postojanjem tijela u prostoru i njihovom kretanjem. Ali, zar ne bi bilo vremena da nema kretanja? Ni kretanja da nema vremena? Upitaj se samo? Je li vrijeme funkcija prostora? Ili obrnuto? Ili su oboje identični? Dobro se pripitaj! Vrijeme je aktivno, ono ima glagolsko svojstvo, ono urodi plodom. Kakvim plodom? Promjenom! Sada nije tada, ovdje nije tamo, jer izmedju jednog i drugog leži kretanje. Ali pošto je kretanje, kojim se mjeri vrijeme, kružno i u sebi zatvoreno, onda takvo kretanje i takvu promjenu možemo gotovo s istim pravom smatrati kao mir i nepokretnost; jer se tada stalno ponavlja u sada,tamo u ovdje. Pošto, dalje konačno vrijeme i ogranicen prostorni uz najočajnije naprezanje čovjek ne moze sebi da predstavi, on je odlučio da vrijeme i prostor "zamislja kao vječne i beskonačne" , smatrajući očevidno da ovo polazi za rukom, ako ne sasvim dobro, ipak nešto bolje. Ali, zar ovo uvođenje vječnog i beskonačnog, sa gledišta logike i računice, ne znači uništenje sveg ograničenog i konačnog, njihovo relativno svodjenje na nulu?  Da li je u vječnom moguće nizanje jednog za drugim, a u beskonačnom postojanje jednog pored drugog? Po nuždi prihvatimo vječno i beskonačno, kako se s tim slazu pojmovi: udaljenost, pokret, promjena, pa i samo postojanje ograničenih tijela u svemiru? To se svakako pripitaj.

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne , avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Godišnja članarina iznosi pet eura. U okviru biblioteke, koja se nalazi u zgradi Dvorca Kralja Nikole, postoji čitaonica gdje možete provesti sate čitajući zanimljiva štiva. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo.

Ivan Lješković

Ostale vijesti iz kategorije