Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Gledate Žarka vidite Miladina: Poezija dar koju je naslijedio od oca, tvorca jedne od najljepših epskih pjesama o ljubavi

onogost.me
  • Autor onogost.me
  • 20.08.2024. u 08:06
U Muzeju gusala u Župi Nikšićkoj na jednom zidu nalazi se fotografija čovjeka koji veoma podsjeća na legendarnog kantautora Miladina Šobića.

Ipak, to nije “pjesnik mladalačke melanholije”, već jedan poznati epski pjesnik i Miladinov otac. Njegovo ime je Žarko Šobić.

“Pisao je o istoriji, o Crnoj Gori, o bratskim vezama medu ljudima. Volio je i da usmeno pripovijeda i savjetuje, kako treba istinski poštovati život”, kaže Žarkova kćerka Slobodanka za Portal Onogošt govoreći o očevom stvaralaštvu, za koje, kažu, da je vanserijsko u domaćoj epici.

Žarko, koji je radni vijek proveo kao inženjer zaštite na radu, izdao je veliki broj zbirka epske poezije, a, što je manje poznato, volio je i slikarstvo.

“Bio je slikar slobodne forme. Izlagao je slike i imao preko 40 izložba. Izdao je 19 zbirka pjesama i brošura. Među njima su Hajka Mušovića, Cetinjski manastir, Crna Gora – kosmička princeza, Putevi života i snoviđenja… Dobijao je nagrade za pjesme izvođene uz gusle. Pjesma ’Hajka Mušovića’ nazvana je epskom himnom’”, navodi ona dio Žarkovog opusa.

“Hajka Mušović” jedinstven je prikaz ljubavi Hajke Mušović, kćerke bega Mušovića, i Stojana Vulovića, drobnjačkog harambaše. Uz vrhunski lirski izraz, Šobić je predstavio sudar dva svijeta, varoški i hajdučki način života, 19. vijek i njegove kulturološke i mentalitetske odnose na ovom podneblju…

Kao umjetnika Žarka su ljudi voljeli, i ostali su pri tome i do današnjeg dana, a umjetnost mu je mnogo značila u životu.

“Kćerke Donizijada i Šeherezada su od oca dobile umjetnička imena iz ’Priča iz 1001 noći’. Nažalost, Šeherezada je 1987. umrla, od kada je tuga ušla u Žarkov život, majke, brata i sestara”, prisjeća se Slobodanka.

Žarko Šobić rođen je u Gornjoj Bijeloj, u podnožju planine Lola. U rat je otišao sa 14 godina. Bio je i borac Pete proleterske brigade. Završio je Gimnaziju, a potom bio neimar u građevinskim poduhvatima kao što je izgradnja Hidroelektrane Perućica.

“Imao je svoj stav i lične poglede na život, pa je bio i zatočenik Golog Otoka. Nikada nije htio negativno da gleda na vrijeme, koje je bilo nemilosrdno. Tako je sve ovjekovječio i približio slušaocu pjesmama, a posmatraču slikama”, priča o očevom životu Slobodanka.

Naša sagovornica, koja takođe piše poeziju, kaže da im je otac bio oslonac i zaleđe. Ona je izdala je više zbirka pjesama, a Miladin je postao ikona jednog vremena, njegove pjesme su dio evergreen muzike ovih prostora, a njegov život i danas izaziva interesovanje ljudi širom Balkana.

“Naš otac Žarko mnogo je uticao na život djece, jer ta umjetnička linija je bila toliko jaka, da se sin Miladin počeo baviti muzikom, pisanjem i pjevanjem, za šta je nagrađen Trinaestojulskom nagradom i Nacionalnom penzijom, kao priznanjima naše države”, objašnjava ona kako je pisanje stihova postalo tradicija u porodici.

Kao što se Miladinove pjesme pjevaju decenijama, tako je, kaže ona, i sa očevim pjesmam i nakon 13 godina od smrti.

“Žarkove se pjesme pjevaju i oživljavaju uz strune gusala, divnih ljudi koji ga vole i spominju. Žarkova duša je tu”, kaže nam ona.

 

Hajka Mušovića

 

“Poranila Mušovića Hajka

Prije zore i prije uranka.

Mila ćerka bega Mušovića

Kapetana od grada Nikšića

Pa kad zora istok porumenje

Otvorila na kuli pendžere.

U to doba i sunce ogrija,

A pušti ga đevojka Turkinja

Da joj njedra miluje i grije,

Što ih niko milovao nije.

Onda pije šerbet iz vildžana

Pa sa starom majkom razgovara:

„Pušti mene moja majko mila

Da prošetam zelenim poljima,

Da razgledam žita i voćnjake,

I kamene česme i sokake.

Neka vide Nikšićani Turci,

A nek čuju iz gore hajduci,

Kakva raste nagorkinja vila

Na dvorove Mušović Halila”.

Moli Hajka, a sluša je majka,

Tarkajući vatru sa odžaka,

Sjakte dvorom plameni oblaci,

Reče majka Mušovića Hajci:

„Hajde šćeri, nek vide građani,

Kakav cvijet tvoja majka hrani.

Samo pazi moja šćeri mila,

Ne zastidi Mušović Halila;

Da te ne bi mladost zanijela

I zlo našoj kući donijela…”

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    1

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Polaganjem kamena temeljca, u prisustvu ministra energetike u Vladi Crne Gore prof. dr Saše Mujovića, predsjednika Odbora direktora i izvršnog direktora EPCG, Milutina Đukanovića i Ivana Bulatovića te predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, danas je ozvaničen početak izgradnje VE „Gvozd“ - prvog velikog proizvodnog objekta koji će EPCG izgraditi poslije više od 40 godina.
    Crnogorski slikar i vajar Vojo Stanić preminuo je danas u 101. godini.