Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Od 12 graničnih prelaza samo jedan ispunjava uslove za fitosanitarnu kontrolu

DAN/Željko Šapurić
  • Autor onogost.me
  • 07.12.2024. u 17:16
Na 12 graničnih prelaza na kojima se vrši veterinarska i fitosanitarna kontrola, samo jedan granični prelaz ispunjava uslove za sprovođenje ovih kontrola i ovom problemu u narednom periodu treba posveti naročitu pažnju.

To piše u Strategiji integrisanog upravljanja granicom 2025. –2028. godine koju je uradilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), prenosi RTCG.

Naglašeno je da je jedno od mjerila za zatvaranje pregovora u poglavlju 12 da Crna Gora mora obezbijediti sprovođenje službenih kontrola u skladu sa EU pravilima. Ističe se i da će uskoro na graničnim prelazima Božaj, Kula i Aerodrom u Golubovcima biti izgrađeni objekti u kojima će se raditi adekvatna kontrola.

“To znači ispunjenost uslova za vršenje veterinarske i fitosanitarne kontrole na graničnim inspekcijskim mjestima (GIM), imajući u vidu da će, nakon pristupanja Crne Gore EU, to biti spoljna granica EU. Dakle, ispunjenost propisanih uslova u pogledu infrastrukture, opreme i vršenja kontrole na graničnim prelazima gdje se vrši veterinarska i fitosanitarna kontrola i razvoj informacionih sistema koji omogućava povezivanje svih segmenata kontrola”, navodi se u strategiji.

Projektom „EU za podršku poljoprivrednom sektoru u Crnoj Gori”, čiji je jedan od korisnika Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, sprovode se aktivnosti koje, između ostalih, podrazumijevaju projektovanje, izgradnju i nadzor graničnih inspekcijskih mjesta.

Projekat je otpočeo u decembru 2022. godine i svi ugovori moraju biti potpisani do kraja 2025. godine.

“Granični prelazi na kojima će biti izgrađeni GIM-ovi, obuhvataju granične prelaze Božaj, Kula i Aerodrom u Golubovcima. Za granični prelaz Božaj dobijeni su Urbanističko – tehnički (UT uslovi) od Opštine Tuzi. Tenderska procedura za izbor projektanta ovih objekata je završena i, nakon nekoliko zahtjeva za korekciju od strane Delegacije EU u Crnoj Gori, očekuje se u prvoj polovini oktobra 2024.godine odobravanje evaluacionog izvještaja, a nakon toga i potpisivanje ugovora za izgradnju. Kompletiranje tendera za izgradnju objekta očekuje se u drugoj polovini 2025. godine, nakon čega će uslijediti izgradnja objekata”, piše u dokumentu.

Prioritetne aktivnosti u narednom periodu se odnose na dalje ispunjavanje evropskih i šengenskih standarda u infrastrukturnom, zakonodavnom i administrativnom pogledu na svim graničnim prelazima sa susjednim državama, te obezbjeđenje vršenja službenih kontrola u skladu sa EU pravilima u ovoj oblasti i razvoj informacionih sistema koji omogućava povezivanje svih segmenata inspekcijskih kontrola.

Strategija integrisanog upravljanja granicom za period 2025-2028. godina osnovni je planski dokument u oblasti integrisanog upravljanja granicom (IUG), kojim se utvrđuju ciljevi i prioriteti u ovoj oblasti sa razvojnim specifičnostima, način njihovog ostvarivanja, međusobni odnosi i aktivnosti organa državne uprave i drugih nosilaca aktivnosti u ovoj oblasti koji su uključeni u sprovođenju Strategije.

Efikasna primjena strategije integrisanog upravljanja granicom 2020-2024. godina, bila je od značaja za usaglašavanje sa evropskim sistemom bezbjednosti, jačanje sposobnosti Crne Gore za preuzimanje obaveza koje proizilaze iz članstva u Evropskoj uniji, realizaciju privremenih mjerila za zatvaranje poglavlja 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, te za ispunjavanje određenih preduslova za pristupanje Šengenskom prostoru, imajući u vidu da je kontrola i zaštita državne granice ključni izazov u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Izvor: cdm.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Opštine će biti nadležne za dodjelu pomoći onda kada nepogode – elementarne, tehničko-tehnološke i druge nesreće, prouzrokuju štetu ili gubitak građanima i privrednim subjektima u iznosu od najviše dva odsto ukupnih primitaka opštine za fiskalnu godinu, dok će se za nepogodu koja je prouzrokovala štetu ili gubitak koji prevazilaze ovaj procenat sredstva izdvajati iz državnog budžeta.