Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Sedam ključnih simptoma depresije

1
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 29.01.2018. u 20:14

Kad čujemo da je neko depresivan, obično to vežemo za stanja i osjećaje koje smo imali sami u nekim sličnim tužnim situacijama, iako često ne možemo da definišemo šta to znači.

Ali kada se govori o depresiji u kliničkom smislu, odnosno u smislu ozbiljnog poremećaja, podrazumijeva se skup simptoma koji imaju svoj intenzitet i trajanje.

Najbitniji simptomi na koje bi trebalo obratiti pažnju: 

1. Različite metode skrivanja i zanemarivanja problema. Osoba koja je u depresiji nerijetko se pretrpava obavezama i juri s jednog zadatka na drugi kako ne bi morala da razmišlja ili razgovara o onome što ju muči, pri čemu je često dovoljno da neko zagrebe po površini osjećaja koje skriva, pa da se cijeli taj “zid” raspadne.

2. Pretjerana sklonost plakanju, negativnom gledanju na stvari, trajan osjećaj da će sve čime se bavimo poći po zlu, te nemoć da primijetimo da su neke stvari ipak završile dobro uprkos našim negativnim očekivanjima.

3. Često isticanje uvjerenja “meni niko ne može/ne želi da pomogne”, ili stava “meni nema pomoći”, odnosno osjećaja da smo u bezizlaznoj situaciji.

4. Gašenje emocija, odnosno faza apatije, tokom koje osoba ne pokazuje zanimanje ni za stvari koje su joj nekad bile važne, tako da se čini da “vozi” na autopilotu.

5. Neobjašnjivi bijes takođe je jedan od načina izražavanja depresije: Na primjer, ako osoba ne može da se nosi s tugom zbog toga što je povrijedio partner, umjesto da s njim riješi probleme, ponekad može reagovati tako da je stalno ljutita i viče na djecu.

6. Prekritično ponašanje prema sebi, stalno insistiranje na greškama koje smo napravili, na tome da nijesmo dovoljno sposobni ili dorasli za posao i obaveze s kojima smo suočeni.

7. Ako osoba prestane da mari za ljude koji je vole, pa i za vlastitu bezbjednost – tako, na primjer, može da se dogodi da postane sklona prebrzoj vožnji, ili pretjeranom uživanju u alkoholu, piše portal “24 sata”.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Psihijatrijski sistem u Crnoj Gori suočava se sa ozbiljnim infrastrukturnim i kadrovskim problemima. Dok je bolnica u Dobroti godinama prenatrpana, odjeljenja u Nikšiću i Bijelom Polju rade sa minimalnim brojem ljekara – takođe preporuke Zaštitnika ljudskih prava za poboljšanje uslova često ne prate konkretne akcije nadležnih.
Danas je počelo sa radom Odjeljenje za adolescentnu i dječiju psihijatriju Klinike za psihijatriju „dr Dušan Kosović“ Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Odjeljenje će kroz dnevni tretman i kratkotrajnu hospitalizaciju pružati stručnu podršku mladima sa problemima mentalnog zdravlja. Iz te zdravstvene ustanove pozivaju roditelje i staratelje na strpljenje zbog trenutno ograničenih kadrovskih kapacitetita.
-->