Igračke se kontrolišu tek kada dospiju na tržište

Inspektori pregledaju igračke na uvozu samo ukoliko službenici Uprave carina utvrde da nemaju urednu dokumentaciju.

“Ni u zemljama Evropske unije se ne rade obavezni pregledi prilikom uvoza, jedino ukoliko postoji sumnja carinskih službenika”. pojasnila je Orban.

Kazala je da planirani (proaktivni) nadzor inspekcije podrazumijeva nadzor kod uvoznika/distributera igračaka i u maloprodaji.

Svakog mjeseca inspektori nađu veliki broj igračaka koje ne ispunjavaju parametre bezbjednosti, a među njima je najviše onih koji sadrže opasnu hemikaliju ftalat, zbog čega se njihov promet zabranjuje. Neka istraživanja pokazala su da postoji mogućnost da određene vrste ftalata mogu izazvati oštećenja reproduktivnog sistema kod djece.

“Ftalati su sintetički proizvodi koji se koriste kao plastifikatori, odnosno omekšivači za povećanje elastičnosti najčešće plastičnih materijala. Plastični materijali vremenom oslobađaju ftalate, koji u organizam dospijevaju putem hrane, udisanjem, sisanjem i slično. U igračkama, kako na tržištu EU tako i kod nas, najčešći pronađen ftalat bio je bis (2-ethylhexyl) (DEHP), dok je rjeđi bio di-“isononyl” ftalat (DINP)”, istakla je Orban.

Govoreći o malom broju inspektora koji rade u Upravi za inspekcijske poslove, ona je naglasila da sanitarna inspekcija ipak uspijeva da odgovori svim izazovima ovog poziva.

“Prilikom kontrole pregleda se dokumentacija kod pojedinih vrsta igračaka, da li nedostaje isprava, analiza, dokaz da igračke ne sadrže ftalate iznad propisanog nivoa, a takođe se vrše laboratorijske analize uzoraka. Nakon saznanja o nebezbjednosti igračke subjekat nadzora uvoznik i distributer dobrovoljno zabranjuju dalju distribuciju igračaka i povlače ih iz prometa od svih trgovaca kojima su prodali igračke, a zatim u štampanom mediju objavljuju podatke o neispravnosti kako bi potrošači koji su kupili igračku mogli da je vrate u objekat u kojem su je kupili uz vraćanje novca”, objasnila je Orban.

Nakon povlačenja nebezbjednih igračaka sve koje su zatečene u objektima ili su opozvane, skladište se kod uvoznika nakon čega budu najčešće uništene u skladu sa propisima, o čemu dostavljaju dokaz sanitarnom inspektoru ili budu uništene u prisustvu inspektora.

“Ukoliko subjekti nadzora ne bi preduzeli dobrovoljne mjere, pristupilo bi se represivnim mjerama, što do sada nije bio slučaj. Prilikom pronalaženja neispravnih igračaka, podaci o njima se objavljuju na sajtu www.potrosac.me”, podsjetila je ona.

Orban je istakla da je Kina jedna od zemalja iz koje se uvoze igračke koje nemaju usklađeno zakonodavstvo sa evropskim.

Često se dešava da roditelji djeci kupuju igračke koje liče na hranu, a Višnja Orban upozorava da je to opasno.

“To su proizvodi obmanjujućeg izgleda, koji nijesu prehrambeni proizvodi, ali svojim oblikom, mirisom, bojom, spoljašnjim izgledom, pakovanjem, oznakama, obimom ili veličinom liče ili podsjećaju na prehrambeni proizvod. Zbog toga postoji mogućnost da ih djeca ne razlikuju od prehrambenog proizvoda i stave u usta, sisaju ili progutaju, što može predstavljati opasnost i izazvati gušenje, trovanje, te perforiranje ili opstrukciju probavnog trakta”, navela je ona.

Kazala je i da je važno da roditelji kontrolišu da li je dio u koji se stavljaju baterije za lutke dobro osiguran u odnosu na otvaranje.

Orban je upozorila potrošače da obrate pažnju pri kupovini igračaka i da ih ne kupuju ukoliko na deklaraciji nije naveden proizvođač i zemlja porijekla.

“Na mnogim pakovanjima navedeno je samo “Proizvedeno za xxx”. Ovo nijesu relevantne informacije. Ne kupujte igračke na kojima nema svih potrebnih podataka”, istakla je ona.

Pojasnila je da pri kupovini treba uzeti igračku, opipati je i provjeriti ima li oštre ivice, vijke ili druge djelove koji vire, koji dijete mogu povrijediti, te da li postoji opasnost da dijete prikliješti prste.

“Testirajte igračku na miris. Ukoliko proizvod ima rezak, opor ili neugodan miris, to najčešće upućuje na prisustvo nedozvoljenih hemikalija. Naravno, to ne znači da je igračka koja nema ovakav miris sigurna, odnosno da nema opasnih sastojaka”, navela je Orban.

Rekla je da je potrebno obratiti pažnju i na to da li sa plišanih i sličnih čupavih igračaka otpadaju vlakna.

“Uradite jednostavan test “čupanja”. Ukoliko vam tom prilikom ostane mnogo vlakana u rukama, ne kupujte proizvod, jer bebe i mala djeca mogu progutati ova vlakna. Dobra orijentacija za kupovinu plastičnih igračaka i proizvoda za djecu može biti natpis na pakovanju “ne sadrži ftalate” ili “ne sadrži PVC”, istakla je Orban.

Ona je preporučila da se pri kupovini igračaka treba pridržavati podatka proizvođača o starosnoj dobi.

“Na primjer, ukoliko na proizvodu piše “nije prikladan za djecu mlađu od tri godine” poštujte to”, upozorila je Orban.

Navela je i da treba obratiti pažnju da li se od igračke mogu odvojiti sitni djelovi, dugmići ili slični komadići, koje bi dijete moglo progutati, a da je naročito opasno ukoliko one sadrže magnete.

“Magneti koji se međusobno spoje ili se spoje sa metalnim predmetom u ljudskom tijelu mogu izazvati ozbiljne ili smrtne povrede. Ukoliko je dijete progutalo ili inhaliralo magnete, odmah potražite medicinsku pomoć”, zaključila je Orban.

Izvor: Pobjeda