Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Vježbanjem uz muziku ka dobrom zdravlju

running-4782721_1920
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 07.02.2020. u 21:07
Muzika može da popravi raspoloženje, smanji osjećaj umora, poveća izdržljivost i podigne nivo snage u tijelu, pokazuju najnovija sitraživanja. Važno je samo vježbati uz muziku odgovarajućeg tempa.

Muzika koja ima brz ritam i odgovara ritmu srca od 170 otkucaja u minutu, za razliku od muzike sporijeg ritma, smanjuje osjećaj napora i povećava kardiovaskularne efekte, prenosi RTS.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Frontiers in Psychology. Autor studije Luka Ardigo, profesor sa Univerziteta u Veroni, i istakao je da kada slušamo muziku bržeg ritma dok vježbamo srce nam brže lupa, a manje smo iscrpljeni u poređenju s vježbanjem bez muzike. To znači da je vježbanje bilo manje naporno, a u isto vrijeme korisnije.

Istraživanjem je utvrđeno da su efekti bolji pri izboru vježbi kojima se povećava izdržljivost, poput brzog hoda, trčanja, vožnje bicikla i plivanja, nego prilikom vježbi visokog intenziteta kao što je dizanja tegova i druge isprekidane vježbe visokog intenziteta.

Ti rezultati potvrđuju studije iz 2011, kada se pokazalo da sklonost vrlo brzom muzičkom tempu povećava intenzitet vježbi – u tom slučaju vožnje bicikla.

“Na neki način muzika se može smatrati legalnim lijekom za stimulaciju“, rekao je naučnik.

Na internetu postoje brojne aplikacije koje omogućavaju da se odmah utvrdi tempo svake kompozicije.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Crna Gora se u posljednje dvije decenije značajno udaljila od preporuka EU kada je riječ o vanbolničkoj potrošnji antibiotika, pokazuje nedavno objavljena studija istraživača sa Univerziteta Crne Gore i Kliničkog centra Crne Gore. Vanbolnička potrošnja u 2022. bila čak 75 odsto veća od prosjeka EU.
-->