Mladi sve više koriste mehanizme građanske participacije

Projektni koordinator i koautor sprovedenog istraživanja, Marko Pejović, kazao je da su vidljivi napori koje ulaže Ministarstvo sporta i mladih, kao i rezultati usvajanja Zakona o mladima iz aprila 2019. godine, u oblasti unapređenja planiranja i sprovođenja omladinske politike, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, imajući u vidu da četvrtina (25,2 odsto) mladih smatra da država i institucije rade sve na poboljšanju njihovog položaja.

„Novim normativnim rješenjima stvoreni su uslovi za jačanje institucionalnog okvira za planiranje i sprovođenje omladinske politike, sa fokusom na osnaživanje omladinskih servisa u kojima se sprovode omladinske aktivnosti i obavlja omladinski rad“, istakao je Pejović i dodao „da i ostali državni organi i institucije trebaju da slijede primjer Ministarstva sporta i mladih i ulažu snažnije napore putem zajedničkih inicijativa i sinergije, kako bi ostvareni rezultati bili još prepoznatljiviji mladima i doprinosili sveukupnoj društvenoj koristi“.

Najveći broj mladih zna za Savjet mladih, omladinski klub i Kancelariju za mlade, a nešto manji broj ispitanika za lokalni savjet za mlade, dok, kada je riječ o volontiranju, podaci pokazuju da mladi u značajno većoj mjeri volontiraju u odnosu na one koji pripadaju starijim kategorijama populacije i da na taj način ostvaruju niz benefita, poput veće informisanosti.

Informisanost i upotreba različitih portala koji sadrže važne informacije su veoma važni za učešće građana, a posebno mladih u digitalnoj eri.

„Na pitanje koliko su upoznati sa postojanjem, kao i samim sadržajem portala „e-uprava“, „e-peticija“ i aplikacijom „Budi odgovoran“, oko 30 odsto mladih su do sada posjećivali ove portale, a u nešto manjem procentu su koristili usluge koje im pružaju“, rekao je Pejović.

Najmanji je procenat onih ispitanika koji su se do sada obraćali ministru u Vladi, odbornicima ili poslanicima u Parlamentu i onih koji su se obraćali Ombudsmanu. Nešto više mladih građana se obraćalo mjesnoj zajednici ili gradonačelniku, zatim onih koji su se obraćali nevladinim organizacijama ili medijima, ili učestvovali na javnim raspravama – pokazuju podaci.

„Međutim, preko 50 odsto mladih izjasnilo se da „nijesu do sada, ali da bi mogli u budućem periodu“ da se obraćaju medijima, Ombudsmanu, gradonačelniku, nadležnim institucijama i nevladinim organizacijama. Posebno ohrabruje da se 46,2 odsto mladih izjasnilo da bi mogli učestvovati u javnim raspravama“.

Navedeni podaci nedvosmisleno ukazuju da mladi sve više koriste mehanizme koji im stoje na raspolaganju, ali da je na svim društvenim akterima da doprinesu njihovoj većoj vidljivosti i boljem razumijevanju, kao i funkcionisanju putem konstruktivnih kritika i predloga.