Domaćom proizvodnjom “peglati” deficit

Ona smatra da postojanje spoljnotrgovinskog deficita nije nešto što se nužno treba smatrati lošim, jer ekonomski zamajac može dovesti do visokog deficita.

Podsjetimo da je Monstat juče saopštio podatke o spoljnotrgovinskoj razmjeni. Robni deficit je za sedam mjeseci tekuće godine bio milijardu. Ukupna razmjena je bila 1,42 milijarde od čega je izvoz samo 199,9 miliona eura.

“Postojanje spoljnotrgovinskog deficita nije nešto što se nužno treba smatrati lošim. Deficit spoljne trgovine nije bilo kakav dug, nego kategorija koja je realna posljedica ekonomske aktivnosti u jednoj zemlji. Ekonomski zamajac može dovesti do visokog deficita, a možemo imati situaciju u kojoj niska ekonomska aktivnost dovodi do smanjenja uvoza i nižeg spoljnotrgovinskog deficita”, kazala je Kaluđerović.

Ona navodi da takve kompleksne kategorije kao što su spoljnotrgovinska kretanja treba posmatrati krajnje analitički i u kontekstu svake zemlje pojedinačno i njenih ekonomskih performansi.

“Smanjenje spoljnotrgovinskog deficita je moguće već u ovoj godini, zbog većeg smanjenja uvoza od smanjenja izvoza, ali to ne znači da je ostvaren ekonomski napredak. Povećanje konkurentnosti ekonomije, kao jedan dugoročni proces treba da dovede do veće rezistentnosti na krize što može voditi postepenom smanjenju spoljnotrgovinskog deficita”, rekla je Kaluđerović.

Ona je navela da u izvozu dominantno učestvuju obojeni metali, električna energija i mineralne rude i otpaci metala i u nešto nižem procentu pluta i drvo i ove četiri kategorije čine više od polovine ukupnog izvoza roba tokom posmatranog perioda.

“Proizvodnja ruda metala je u prethodnom periodu bilježila rast (u drugom kvartalu 2020. je bila veća za 12 odsto u odnosu na isti period 2019) što je doprinijelo ovakvoj strukturi izvoza roba”, saopštila je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, u kratkoročnom periodu može se očekivati ista struktura izvoza.

“Jedan od načina promjene strukture je veći nivo finalizacije proizvoda, uzimajući u obzir da najveći dio izvoza čine sirovine i poluproizvodi”, smatra Kaluđerović.

Podaci Monstata pokazuju da Crna Gora u prvih sedam mjeseci najviše izvozila obojene metale, odnosno prvenstveno aluminijum (34,4 miliona eura), električnu energiju (26,47 miliona eura) i mineralne rude, prvenstveno boksita ( 26,12 miliona eura).

U prvih sedam mjeseci Crna Gora je uvezla hranu vrijednu 231,87 miliona eura, što je 12,9 odsto manje nego lani u istom periodu.

Izvoz hrane u prvih sedam mjeseci je bio vrijedan 13,36 miliona eura i bio je za 20,3 odsto veći od istog prošlogodišnjeg perioda.

“Ovakav odnos između uvoza i izvoza hrane je posljedica kretanja tražnje na tržištu. Veliki pad aktivnosti u turizmu i značajno manji broj turista tokom sezone je uticao na smanjenje tražnje za prehrambenim proizvodima. Tokom prošle godine Crnu Goru je posjetilo više od 2,6 miliona turista koji su značajan generator tražnje za prehrambenim proizvodima. Kako ove godine to nije bio slučaj, tražnja za prehrambenim proizvodima je smanjena i generisalo ju je prije svega domicilno stranovništvo”, pojasnila je Kaluđerović.

Sa druge strane, kako navodi rast izvoza se duguje prvenstveno rastu izvoza mesa i mesnih prerađevina. ali i povrća i voća u zemlje regiona.

“Rast izvoza je moguća posljedica rasta proizvodnih kapaciteta u prehrambenoj industriji koja je dovela do većeg stepena finalizacije proizvoda za kojima je postojala realna tražnja u okruženju”, kazala je Kaluđerović.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih sedam mjeseci prema preliminarnim podacima iznosila je 1,42 milijarde eura, što ukazuje na pad od 17,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 199,9 miliona eura, što je 12,5 odsto manje u odnosu na uporedni period.

Uvoz je bio 18,7 odsto manji i iznosio je 1,22 milijarde eura.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,4 odsto i veća je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 15,2 odsto.

Kaluđerović navodi da ovi podaci ukazuju na snažan uticaj krize izazvane pandemijom virusa kovid-19, kako na strani uvoza tako i na strani izvoza.

“Najveći pad je zabilježen u periodu od marta. Smanjenje tražnje na domaćem tržištu je uticalo na smanjenje uvoza dobara. Na smanjenje uvoza dodatno je uticalo značajno smanjenje broja turista tokom prethodnih mjeseci, a koji jednim dijelom generišu uvoz roba, naročito prehrambenih proizvoda”, rekla je Kaluđerović.

Sa druge strane, kako navodi, smanjenje proizvodnje i smanjena potrošnja u zemljama sa kojima Crna Gora ima najveću trgovinsku saradnju je uticala na smanjenje izvoza.

“Relativni pokazatelji kao što je pokrivenost uvoza izvozom u ovom slučaju ne igraju bitnu ulogu. Naime, u normalnim uslovima, povećanje pokrivenosti uvoza izvozom bi se moglo pripisati i povećanju konkurentnosti zemlje, ali u ovoj situaciji to nije slučaj”, navodi ona.

Prema njenim riječima, pad kako izvoza, tako i uvoza vodi samo jednom zaključku, padu opšte ekonomske aktivnosti u zemlji.

“Direktni uticaj spoljnotrgovinske robne razmjene na stopu rasta BDP-a se neće negativno odraziti, jer je veći pad uvoza od izvoza, ali će imati negativne indirektne posljedice, kroz pad potrošnje i slične ekonomske kategorije koje reflektuju međuzavisnost sa spoljnom trgovinom”, istakla je Kaluđerović.

Podaci Monstata pokazuju da je uvoz nafte i naftnih derivata u prvih sedam mjeseci ove godine vrijedio je 63,15 miliona eura i zabilježio je drastični pad od 46,3 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

“Smanjenje aktivnosti u sektoru saobraćaja u prethodnom periodu je direktno uticao na uvoz i potrošnju nafte i naftnih derivata. Smanjenje aktivnosti u preduzećima koja se bave transportom u prvim mjesecima pandemije, ali i obustava međunarodnog saobraćaja je doprinijela ovakvom kretanju uvoza nafte”, kazala je Kaluđerović i dodala da je i smanjenje proizvodnje u prerađivačkoj industriji u drugom kvartalu takođe doprinijelo smanjenju uvoza nafte.

Izvršni direktor i vlasnik nikšićke kompanije Mesna industrija Goranović Đorđije Goranović smatra da je crnogorski spoljnotrgovinski deficit izuzetno visok. On poručuje da on može biti smanjen jačanjem primarne proizvodnje.

“Prvenstveno mislim da su se stekli uslovi da se može jačati primarna proizvodnja, da bi domaća sirovina bila input za finalni proizvod i da na osnovu toga steknemo sveobuhvatnu konkurentnost i prepoznatljivost i da na bazi svega što je dosad urađeno napravimo i taj završni korak koji će nam omogućiti i stabilnost snabdijevanja domaćeg tržišta i postaviti preduslove za još veću sveobuhvatnu konkurentnost naših proizvoda na inostranim tržištima”, rekao je Goranović.

On dodaje da je pandemija korona virusa pokazala da se na promjeni strukture crnogorske privrede mora raditi u narednom periodu. Goranović kaže da je pandemija u dobroj mjeri zatvorila i ekonomije država okruženja, gdje su crnogorski proizvođači u najvećoj mjeri izvozili svoje proizvode.

“Države u okruženju da bi sačuvale svoje proizvođačke kapacitete posegnule su za različitim mjerama podrške svojim proizvođačima, tako da i crnogorske firme koje izvoze u region su ovom momentu manje konkurentne u odnosu na proizvođače iz drugih država, zato što su njihove vlade dale i određene subvencije svojim nacionalnim proizvođačima. To je meni razumljivo i smatram da države u regionu rade na taj načim dobar posao i da pokušavaju da spasu njihovu domaću proizvodnju”, izjavio je Goranović.

On nije pristalica da se u velikoj mjeri radi takav scenario i u Crnoj Gori.

“Međutim, u narednom periodu kroz investicije, jačanje prvenstveno primarne poljoprivredne proizvodnje, uz postojeće i nove prerađivačke kapacitete mi bismo trebali da obezbijedimo dovoljno prehrambenih proizvoda za domaće tržište, a i da generišemo izvozne aktivnosti prvenstveno u zemlje u regionu, a potom i u zemlje Evropske unije”, saopštio je Goranović.

On je komentarišući rast izvoza hrane od 20,3 odsto u prvih sedam mjeseci ocijenio da su odlični pokazatelji i da je tome doprinijela dominantna tražnja stanovništva i na domaćem tržištu i na tržištu regiona za osnovnim životnim namirnicama.

“Ti pokazatelji su jako dobri, ohrabrujući, ali cijenim da u narednom periodu treba da budu još bolji”, poručio je Goranović.

Izvor: Pobjeda