U CG 33 osobe pod međunarodnom zaštitom

To je poručeno sa treninga „Integracija lica pod međunarodnom zaštitom u Crnoj Gori – izrada planova integracije“ koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Pravni centar.

Predstavnica Direkcije za integraciju stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom i reintegraciju povratnika po readmisiji u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Dragana Ćosović, kazala je da je u Crnoj Gori trenutno 20 stranaca sa odobrenim statusom azilanta i 13 stranaca sa odobrenom supsidijarnom zaštitom.

Ona je pojasnila da su prilikom rada sa korisnicima uočili da je glavna prepreka u njihovoj boljoj integraciji nepoznavanje crnogorskog jezika.

„Azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom se obezbjeđuje učenje crnogorskog jezika. Uključeni su kurs crnogorskoj jezika i crnogorske istorije i kulture“, navela je Ćosović.

Ona je najavila da će ovog mjeseca biti održan kurs za šest stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom koji će pohađati kurs crnogorskog jezika i deset stranaca koji će pohađati kurs crnogorske istorije i kulture, poručujući da će raditi na poboljšanju kurseva.

Direktor NVO Pravni centar, Luka Kovačević, ocijenio je da je zakonodavni i institucionalni okvir, kad je u pitanju integracija lica pod međunarodnom zaštitom u Crnoj Gori u velikoj mjeri relevantan u odnosu na međunarodne standarde i evropsko zakonodavstvo.

„Naš sistem azila, zakonodavstvo i praksa, neprestano i kontinuirano se unapređuju. U Crnoj Gori trenutno borave 33 stranca pod međunarodnom zaštitom. Jedan broj lica koja su dobila međunarodnu zaštitu za ovih 13 godina, otkad imamo ustanovljen sistem azila, nije više u Crnoj Gori“, naveo je Kovačević.

On je pojasnio da lica pod međunarodnom zaštitom, po zakonu u Crnoj Gori, imaju visok stepen prava i obaveza.

„Naše državne institucije, nevladine i međunarodne organizacije koje su akteri tog integracionog procesa pokušavaju da primjenjuju zakon na najbolji mogući način, koji bi olakšao integraciju ovih lica u Crnoj Gori. U dijelu poštovanja prava ovih lica, postoji prostor da se na osnovu okvira koji imamo unaprijede i kreiraju nove integracione politike“, rekao je Kovačević.

Područje integracije azilanata i osoba pod međunarodnom zaštitom, kako je istakao, u početnoj je fazi razvoja.

„Jedan od najvažnijih alata u narednom periodu je izrada planova integracije za svako od ovih lica pojedinačno i grupno, kako bi im se u određenom periodu, koji je kod nas tri godine, pomoglo da se oni na kraju osamostale, da budu sposobni da mogu sami bez pomoći države, bez socijalne podrške da žive i da rade u Crnoj Gori“, kazao je Kovačević.

Govoreći o pravima, odnosno gdje postoji prostor za unapređenje kad je u pitanju integracija lica pod međunarodnom zaštitom, Kovačević smatra da se ona odnose na pristup zapošljavanju, obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, smještaj i učenje jezika.

Predstavnik NVO Pravni centar, Petar Đukanović, kazao je će vjerovatno u narednom periodu broj osoba koje dobijaju međunarodnu zaštitu biti veći.

„Sa pojavom pandemije koronavirusa, granice su zatvorene i protok migranata kroz Crnu Goru i potencijalnih tražilaca azila je značajno smanjen. Ali to ne znači da u budućnosti taj broj neće biti veći nego što je sad. Tako da bi bilo dobro cijeli sistem pripremiti na moguće scenarije povećanja broja lica koja mogu u budućnosti potencijalni stranci koji su dobili međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, koje je potrebno integrisati u sistem“, istakao je Đukanović.