Novi Vladin paket mjera: Pomoć za više od 100 hiljada građana, dodatno obuhvaćeno 1.000 preduzeća

Prema riječima Milatovića, obuhvaćeno je više od 100 hiljada ljudi odnosno skoro svaki peti stanovnik naše države, među njima penzioneri, nezaposleni, korisnici materijalnog obezbjeđenja i lične invalidnine..

Podrška privredi obuhvata hiljadu preduzeća više, dakle 4.500 preduzeća i samim tim 19.500 zaposlenih.

Paket je, kako je kazao, prije svega kriznog karatera i da se sastoji iz dva dijela – podrška privredi i podrška ranjivim kategorijama društva.

“Prvi kvartal u crnogorskoj ekonomiji je teži u odnosu na ostale kvartale, a da bi uopšte izašli iz krize ovo je paket koji će nam omogućiti da preživimo i omogućava Vladi da malo bolje razmisli o razvojnim politikama i da na taj način omogućimo brži oporavak i damo dodatni optimizam građanima i previedi kada je riječ o ekonomskom oporavku”, kazao je Milatović.

Jednokratna pomoć za ugrožene kategorije stanovništva biti isplaćena uz njihova redovna primanja u februaru, saopštio je državni sekretar Ministarstva finansija i socijalnog staranja Janko Odović.

To se odnosi na isplatu penzija, nezaposlenima koji su na Zavodu za zapošljavanje (ZZZ) bili 31. decembra prošle godine i građanima koji primaju ličnu invalidninu i materijalno obezbjeđenje porodice.

Kako je objasnio Milatović, jednokratna podrške sljedovaće penzionere koji primaju penziju manju od minimalne zarade – 222 eura.

“U nekom prethodnom paketu bila je pomoć penzionerima ali samo onima koji primaju minimalnu penziju. Razlika je velika, ovim paketom smo obuhvatili dodatnih 34 hiljade penzionera i na ovaj način pružili jednokratnu pomoć koja nije velika  – 50 eura”, istakao je Milatović.

Naglasio je da porodice koje primaju materijalno obezbjeđenje, njih skoro 8.000 će takođe dobiti po 50 eura, a one sa tri i više članova 100 eura.

Milatović je objasnio i da je proširena lista ugroženih djelatnosti za oko 20, u dijelu su transportnog sektora, prerađivačke industrije…

Među ugroženim djelatnostima obuhvaćene su i: predškolsko obrazovanje, djelatnost dnevne brige o djeci, izvođačke umjetnosti, umjetniško stvaralaštvo, rad umjetničkih ustanova, fitnes centri, djelatnost zabavnih parkova, djelatnost putničkih agencija, hotel i sličan smještaj…

“Do sada ovom mjerom je bilo obuhvaćeno oko 3,5 hiljade preduzeća i 16.500 zaposlenih. Sada je obuhvaćeno za oko hiljadu preduzeća više i oko 3.000 dodatnih zaposlenih”, dodao je Milatović.

On je kazao da ta mjera znači 100 odsto subvencija zarade za sve na listi ugroženih djelatnosti, te da je u prethodnom periodu iz budžeta izdvajano oko 4,5 milione eura mjesečno, a sada u prva tri kvartala biće izdvojeno oko 7 miliona mjesečno.

Paketom će podržati preduzeća sa pomenute liste sa 100 eura u smislu podrške razvoju elektronske fiskalizacije, čime su, kako je kazao, htjeli da pokažu senzibilitet i pruže malim preduzećima jedan vremenski period prilagođavanja.

Poslodavci koji do kraja godine zaposle osobe koje se nalaze na Zavodu za zapošljavanje biće oslobođeni plaćanja poreza na dohodak i doprinosa u iznosu od 90 odsto bruto prosječne zarade u 2021, u iznosu od 60 odsto u 2022, i u iznosu od 30 odsto u 2023. godini.

“Na taj način smo htjeli da pomognemo i preduzećima i nezaposlenim ljudima da se vrate na tržište rada. Ovo je mjera koja će po našoj procjeni u trogodišnjem periodu koštati budžet preko 10 miliona eura. To znači da ćemo svakog novozaposlenih u 2021. godini mjesečno pomoći sa nekih 200-230 eura, u 2022. sa 150 eura, a u 2023. sa 80 eura”, istakao je Milatović.

Takođe će, kako  je naveo, omogućiti beskamatni kredit preduzećima kroz reprogram duga na poreze i doprinose na lični dohodak nastao u trećem i četvrtom kvartalu prethodne godine na period od četiri mjeseca, a prema procjeni, ova mjera košta preko 100 miliona eura.

“Čuli smo privrednike da treba smanjiti period povraćaja PDV i on je na 30 dana za PDV u iznosu do 50.000 eura. Čuli smo vapaj malih privrednika za povećanje dijela koji se tiče na plaćanje paušalnog poreza sa 18 na sadašnjih 30.000 eura”, naveo je Milatović.

Posebno se, kako je rekao, vodilo računa o dva važna segmenta privrede – turizmu i poljoprivredi.

Tako će naknade za Morsko dobro biti umanjene za 50 odsto i u ovoj godini.

Naveo je da su za turoperatore predviđene subvencije i uvođenje turističkih vaučera u iznosu od 200 eura za ljude u zdravstvenom i prosvjetnom sektoru za period do 30. juna 2021.

“Naredni korak je dio koji se odnosi na kreditne aspekte prije svega. Vlada ima IRF kao značajno važnu instituciju koja ima neiskorišćeni potencijal. Intenzivno ćemo sa njima razgovarati šta IRF može smislenije, pametnije i bolje da uradi za građane i privredu”, kazao je Milatović.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da su uspjeli da naprave mjere koje su jače implementirane nego ikad u Crnoj Gori i koje će sigurno podržati privredu i ugrožene građane.

On je istakao da je 2020. bila je kataklizmična, ali da je zaduženje od 750 miliona eura dalo je Vladi vremena da se konsoliduje i razmisli šta da učini u narednim mjesecima i godinama.

“Da je Crna Gore čekala januar ne znam da li bi dočekali što se tiče likvidnosti trezora. Imali smo akutnih problema. Kao tim nismo mogli da se previše fokusiramo na strateška pitanja nego smo morali da gasimo male vatre koje se konstantno pojavljuju”, naglasio je Spajić.

On je naveo da će nova nacionalna avio-kompanija ubrzo imati pet članova Upravnog odbora i direktora, a da će početi s radom prije početka turističke sezone.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović poručio je građanima da kupuju domaće. 

“Poruka za građane, da kupuju domaće da bi pomogli svojim komšijama, prijateljima i domaćoj privredi. Tu se pokažite da ste patriote. Tu se pokažite da vas interesuje privreda. Svaki euro potrošen na domaće proizvode ulazi u buždet, i omogućava firmama da opstanu i da nastave da rade svoj posao”, naveo je on.

Ukupni paket mjera košta oko 163 miliona eura od čega je 40 miliona direktna budžetska podrška.