Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Vlada: Rast ekonomije od 10,5 odsto

51018348475_83a973f4f7_c
gov.me/B.Ćupić
  • Autor onogost.me
  • 01.04.2021. u 18:28

Vlada usvojila Program ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2021-2023. godina (PER 2021).

 

Program je dokument u kome Vlada predstavlja ekonomsku politiku Crne Gore za 2021. godinu i srednjoročni period i osnova je za ekonomski dijalog sa Evropskom komisijom u procesu integracije u EU.

“PER 2021 sadrži srednjoročni makrofiskalni okvir, uz prateću agendu od 20 strukturnih reformi, koje su usklađene sa prioritetima definisanim u nacionalnim dokumentima, nacionalnim i regionalnim strategijama, ključnim dokumentima u procesu pristupanja Crne Gore EU, smjernicama Evropske komisije i zajedničkim preporukama sa Ministarskog dijaloga iz Brisela”, ističu u Vladi.

Program sadrži tri ključna poglavlja: 3 – Makroekonomski okvir, 4 – Fiskalni okvir i 5 – Strukturne reforme.

Kako je saopšteno iz Vlade, projekcija makroekonomskih pokazatelja za period 2021-2023 bazirana je na pretpostavci djelimičnog oporavka privredne aktivnosti, povratka na pretkrizni nivo i daljeg ekonomskog rasta, u skladu sa djelimičnim održanjem investicione aktivnosti i započinjanjem novog ciklusa, uz značajno visoki rast izvoza i privatne potrošnje.

Prosječna realna stopa ekonomskog rasta u periodu 2021-2023. iznosiće 7,6 odsto, pri čemu je za 2021.godinu projektovan snažan oporavak od 10,5 odsto, dok su za 2022. i 2023. projektovane stope rasta od 6,5 i 5,8 odsto, respektivno.

“Osnovna pretpostavka scenarija zasniva se na očekivanjima da je u prvoj polovini 2021. prijetnja od zaraze znatno umanjena, dok je istovremeno stečen određeni kolektivni imunitet, uz veliki broj vakcinacija, pa se na bazi toga pruža osnova za brži oporavak i rast u 2021, i u godinama koje slijede. Najvažnija pretpostavka projektovanih kretanja u 2021. odnosi se na ostvarenje prihoda u turizmu od 65 odsto nivoa iz 2019”, ističu u Vladi.

Glavni cilj fiskalne politike u narednom srednjoročnom periodu odnosi se, ističu u Vladi, na stvaranje uslova za postepeni oporavak naplate javnih prihoda u skladu sa projektovanim rastom makroekonomskih indikatora i mjera usmjerenih na stvaranje uslova za povećanje javnih prihoda kroz redefinisanu poresku politiku, što uz smanjenje diskrecione javne potrošnje i smanjenje izdvajanja u dijelu kapitalnog budžeta (prouzrokovanog završetkom izgradnje prioritetne dionice autoputa) treba da dovede do balansiranosti javnih finansija u srednjem roku i opadanje javnog duga počev od 2021. godine do nivoa od 69,9 odsto BDP-a u 2023. godini.

U poglavlju 5 Programa ekonomskih reformi detaljno se identifikuju prepreke konkurentnosti i ekonomskom rastu i razvoju Crne Gore, u srednjeročnom periodu.

“U tom kontekstu, adekvatan set reformskih mjera predstavlja posebno poglavlje u Programu i koncipirano je na način da, odgovarajući na preporuke Evropske komisije, kreira prostor za prevazilaženje uočenih prepreka, ali i preventivno djeluje na njihovo nastajanje u srednjem, pa i dugom roku”, navode u Vladi.

Na današnjoj sjednici usvojena je i Informacija o pripremi Prijedloga fiskalne strategije Crne Gore 2021-2024. godine.

“U skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Fiskalnom strategijom Vlada predstavlja ekonomsku i razvojnu politiku koju će sprovoditi u periodu trajanja mandata. U diskusiji je istaknuto da je ovo prvi strateški dokument Vlade kojim će se, i formalno, utvrditi strateški cilj ekonomske politike, kako bi se uz pametan, održiv i inkluzivan rast, unaprijedilo ukupno društveno-ekonomsko stanje u Crnoj Gori. U tom kontekstu, Vlada je donijela i Odluku o obrazovanju Radne grupe za pripremu Prijedloga fiskalne strategije Crne Gore 2021-2024. godine”, navodi se u saopštenju.

 

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Poreski inspektori su za prva četiri mjeseca realizovali 622 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika, utvrdili nepravilnosti kod njih 92 i izrekli 494,8 hiljada eura kazni po tom osnovu, saopšteno je iz Poreske uprave (PU).
Iz Uprave za igre na sreću saopštili su da su ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara u prva četiri mjeseca ove godine 12.065.049,39 eura, što predstavlja rast od 30,72 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. U tom periodu zabilježen je, ističu, porast prihoda od kazinskih igara za 69,59 odsto, čiji je iznos 1.528.553,59 eura.