Bibliotekar preporučuje – “Poziv na oružje”

 On je jedan od najboljih poznavalaca istočne književnosti i evropske literature zajedno sa filozofskim spisima koje je tržište nudilo tog doba. 

Lu Hsin je rođen 1881. godine u Šaohsingu, u provinciji Čekjang. Pravo ime mu je bilo Džu Šu Žen. Sa očeve strane poticao je iz jako ugledne i bogate porodice ali uprkos svemu živio je vrlo oskudno u nedostatku finansijskih sredstava. Stvar postaje još gora kada je nastupila smrt njegovog oca koja je prouzrokovana bolešću i time ga je prikovala za prisnost majke kao jedine preostale svijetle tačke. Majka mu je bila odlučna i plemenita žena koja je najviše uticala na izgradnju njegove misli. Jedno vrijeme provodi u siromašnom selu gdje je posmatrao težak život prosječnog poljoprivrednika i time osjetio jaku empatiju prema ljudima koji život ostavljaju u polju radeći najteže poslove. Njima ostaje privržen cijeloga života.

U njegovom obrazovanju se spojilo tradicionalno sa modernim. U Šaohaingu je ostao do svoje sedamnaeste godine stičući znanje iz kineske klasike, zatim upisuje pomorsku akademiju u Nankingu ali ubrzo prelazi u rudarsko-željezničku školu u istom gradu. Tu počinje u slobodno vrijeme da čita zapadne i ruske pisce i započinje karijeru po kojoj ga danas poznajemo. Piše mnoga djela od kojih su najpoznatiji: Poziv na oružje i Kovanje mača.

O djelu: Poziv na oružje

Budući da Lu Hsin ima borbeni katakter što je činjenica budući da je često podržavao studente na štrajkovima i oštro kritikovao i preispitivao vrijednosni sistem države, možemo vidjeti i u naslovima njegovih knjiga. 1906. godine je vidio fotografije nekog pogubljenog Kineza u Rusko-japanskom ratu i bio pogodjen apatijom Kineza. Tog trenutka uviđa da je neophodnije da probudi svoje zemljake nego da ih liječi ( kako nalazimo u predgovoru koji je pisao Petar Ćurčija) a kao najbolji metod pronalazi književnost, to je najbolje oružje. ,,Poziv na oružje" je zbirka pripovjedaka u kojoj se očitavaju njegove ideje o životu, sreći i drugim pitanjima koje stalno prožimaju svakodnevni ljudski život. Apsurdni događaji, besmislene priče i anegdote pune suptilnog smisla su  kontradiktorna kombinacija ovog autora. On priča u jednom biografskom stilu koji se je često surov i ( po nekim kritičarima ) depresivan ali efikasan jer nas susreće sa samim sobom.

Odlomak:

"Ne može se reći ni da nada postoji ni da ne postoji. To je isto kao i sa putevima na zemlji. Jer, zaista na zemlji u početku nije bilo puteva, ali kada mnoštvo ljudi prođe nekuda, tu je put ugažen".   

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka "Njegoš" i NVO Društvo prijatelja biblioteke "Njegoš" vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku "Njegoš". Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković