Pripremili paket hitnih ekonomskih mjera od 20 do 50 miliona eura

Paket od osam mjera, kako je najavljeno, biće usvojen na sjednici Vlade narednog četvrtka.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović saopštio je da je paket vrijedan od 20 do 50 miliona eura.

“Prva mjera se odnosi na smanjene akciza na gorivo do 40 odsto, druga mjera je privremeno smanjenje PDV-a na nula odsto na brašno i ulje, na sedam odsto za so. Treća mjera je dodatno stimulisanje proizvodnje žitarica, četvrta dodatna stimulacija proizvodnje krompira, peta dodatna stimulacija proizvodnje povrća kroz besplatne plastenike, šesta mjera je 200 eura poljoprivrednim proizvođačima kroz poljoprivredne vaučere, sedma mjera je plan interventnih nabavki i osma mjera je privremeno ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica”, saopštio je Milatović.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović rekao je da su Vlada i njegov resor obezbijedili dodatnih pet miliona eura za poljoprivrednu proizvodnju, što sa Agrobudžetom ukupno predstavlja 55,9 miliona.

“Cilj dodatnih sredstava je da dodatno stimulišemo poljoprivrednu proizvodnju, s akcentom na prehrambrene proizvode i time sačuvamo našeg građanina”, naglasio je Stijović.

Prema njegovim riječima, uvoz u 2021. godini premašio je 600 miliona, a izvoz je iznosio 62,4 miliona eura. Dodaje da je prošle godine najviše uvezeno proizvoda iz Srbije – 253 miliona eura, Njemačke 38 miliona eura, Italije 36 miliona eura…

Dodatne subvencije za žitarice, kasni krompir, besplatni plastenici za proizvodnju povrća…

Prva mjera se odnosi na dodatnu subvenciju za proizvodnju žitarica.

“Ovom mjerom Ministarstvo obezbjeđuje dodatnih 250 eura po hektaru za subvencije za sve zasade po žitaricama, čime udvostručujemo podršku projektovanu Agrobudžetom. Korisnici ove mjere su registrovana poljoprivredna gazdinstva koja posjeduju zasade minimalne površine od 0,3 hektara, poštuju principe dobre poljoprivredne prakse i upišu obradive površine u sistem prije podnošenja zahtjeva”, naveo je Stijović.

Dodatnim subvencionisanjem proizvodnje žitarica, pored postojećih sredstava od 250 eura, plus 10 eura za proizvođače mlađe od 40 godina, ukupno iznosi 500 eura po hektaru odnosno, odnosno 510 eura po hektaru za mlade proizvođače žitarica.

“Procijenili smo da će ovo dovesti do 500 hektara novih obradivih površina u 2022. godini”, kazao je Stijović.

Druga mjera je proizvodnja kasnog krompira.

“Pored proizvodnje žitarica, prepoznali smo proizvodnju krompira kao jednu od najznačajnijih i obezbijedili podršku od 150 eura po hektaru, pored postojeće od 250 eura po hektaru”, naveo je Stijović.

S obzirom na to da kasni krompir uspijeva u opštinama Berane, Petnjica, Andrijevica, Bijelo Polje, Gusinje, Plav, Mojkovac, Kolašin, Pljevlja, Žabljak, Šavnik, Plužine i Nikšić ove optine su, kaže Stijović, prepoznate za subvenciju po ovoj mjeri.

Očekuje novih 25.000 tona krompira čime bi, u slučaju nedostatka žitarica, imali kulturu koja bi mogla da nadomjesti i osigura da nema problema sa hranom u Crnoj Gori.

Treća mjera su besplatni plastenici za proizvodnju povrća.

“Ministarstvo će obezbijediti 2.500 plastenika tunelnog tipa. Ovom mjerom građani će dobiti 2.500 plastenika ukupne površine 250.000 metara kvadratnih, slikovito – otprilike 50 fudbalskih stadiona pod plastenicima”, je Stijović.

On je kazao da će plastenici biti podijeljeni u skoro svim opštinama, te da će vršiti kontrolu u koje se svrhe koriste.

Četvrta mjera su poljoprivredni vaučeri svim registrovanim poljoprivrednim proizvođačima u iznosu od 200 eura, kao podrška dohotku.

“Ovom mjerom se registrovanim poljoprivrednim proizvođačima omogućava jednokratna podrška radi obezbjeđenja dijela neophodnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju. Mjera će biti realizovana tako što će sredstva biti dodijeljena svim poljorpivrednim proizvođačima koji su registrovani u Registru poljoprivrednih gazdinstava zaključno sa 1. martom 2022. godine”, dodao je Stijović.

Milatović je obrazložio da peta mjera predstavlja pripremu plana interventih nabavki, koji daje osnov da ga Vlada aktivira u slučaju nestašice proizvoda.

Podsjetio je da je Crna Gora 2003. godine ukinula robne rezerve i usvojila novi Zakon o interventnim nabavkama, kojim se uređuje postupak snabdijevanja države pšenicom, brašnom, uljem, šećerom i drugim proizvodima koji su neophodni za zadovoljenje osnovnih potreba stanovništva u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.

„Prema ovom zakonu, Ministarstvo ekonomskog razvoja je pripremilo Plan interventnih nabavki, koji daje osnov da u slučaju problema u snabdijevanju tržišta Vlada može da donese odluku o aktiviranju Plana i naloži da se izvrši nabavka proizvoda za koje se procjenjuje da postoji problem u snabdijevanju“, naveo je Milatović.

Šesta mjera se tiče kreiranja pravnog osnova za ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica.

“MER je pripremio Nacrt Zakona i privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi kojim je predviđeno da će Vlada Crne Gore u slučaju povećanja cijena moći da reaguje”, naveo je on.

Tim zakonom je predviđeno da će Vlada, u slučajevima ozbiljnih inflatornih rizika, koji u izuzetnoj mjeri ugrožavaju životni standard građana, ali i ekonomsku aktivnost u zemlji, podzakonskim aktom biti u mogućnost da utvrdi listu proizvoda, maksimalnu cijenu i trajanje privremene mjere.

Ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić kazao je da se sedma mjera odnosi na već predloženi Vladin predlog izmjena Zakona o akcizama, sa tim što bi se akcize umjesto 20 odsto kako je planirano mogle smanjiti do 40 odsto.

„Druga mjera je privremeno smanjenje stope PDV-a za osnovne životne namirnice sa sedam odsto na nula odsto – brašna i jestivog ulja dobijenog od suncokreta, a soli sa 21 odsto na sedam odsto“, rekao je Spajić.