Od nekadašnjih giganata u drvopreradi ostale mrvice

U maloj stolarskoj radionici, Nikola Gutovića iz Nikšića, izrađuje namještaj od punog drveta već dvije decenije. Stolarski posao kao i svaki drugi reklo bi se, no ono što njegovu priču čini drugačijom su mašine koje otkrivaju kako se preko noći urušila moćna drvoprerađivačka industrija u Crnoj Gori.

“Ova mašina je iz ‘Vukman Kruščić’, ova iz ‘Šik Javorka’, ova isto iz ‘Vukman Kruščić’. One su skoro sve završile na otpadu. Ukradeni su im djelovi struje ili motora i onda sam ih ja nalazio na otpade i kupovao tamo, ovdje renovirao, popravljao, jer sam mašinac po struci i opet ih vraćao u funkciju”, priča Gutović.

U Crnoj Gori drvoprerađivački sektor danas zapošljava oko 1.000 ljudi, koliko je nekad radilo samo ovdje, u pogonima nikšićkog Javorka – fabrike koja je imala zaokružen proces proizvodnje i svoj namještaj plasirala širom Evrope. Ovo su danas slike giginta kojeg su uništile tranzicija i loše privatizacije.

Kakvo je satnje u sektoru finalnih proizvoda od drveta možda najbolje govore i podaci Monstata da smo za prvih pet mjeseci ove godine uvezli preko 30 miliona eura namještaja, uz zanemarljiv izvoz. Gotovo 90 odsto drvoprerade danas se bazira na proizvodnji i prodaji rezane građe. Najviše kompanija dolazi sa sjevera, gdje je lider opština Rožaje sa preko 60 firmi. Od ukupnog broja kompanija tek mali broj se bavi poluproizvodima, dok finalnih gotovo da nema. Potvrđuje to i Nikola.

“Što se tiče sektora kao drvoprerađivačke industrije, kao finalnog prooizvoda, mislim da je on potpuno mrtav. A šta se dešava, da firme iz Albanije uvezu drvo iz Crne Gore i onda finalni prozvod vraćaju u Crnu Goru i prodavaju nama”, objašanjava Gutović.

I dok je Albanija na 10 godina zabranila sječu, Crna Gora zasad nema taj problem. Nikola s druge strane pokušava da opstane na tržištu prodavajući pojedinačne komade namještaja, jer o serijskoj proizvodnji, iako ima uslova, kaže, može samo da mašta, zbog visokih cijena sirovina i zatvorenosti domaćeg tržišta.

“Bukvalno nikakavu saradnju nemamo sa salonima namještaja. Ta saradnja je vjerovatno nerealna sa njihove tačke gledišta zato što nijesmo konkurentni sa cijenom. Zašto nijesmo konkurentni? Zato što sirovinu koju nabavljamo – plaćamo cijenu te sirovine koju plaćaju ljudi u Baru, stranci, koji su parkirali brodove i bukvalno našu sirovinu izvoze vani, znači oni nama diktiraju cijenu sirovine”, kaže Gutović.

Šume pokrivaju gotovo 70 odsto teritorije Crne Gore. Ogromni resurs koji se troši najviše na proizvodnju rezane građe i sve više peleta koji se uglavnom izvozi i koji je postao možda i najunosnija grana drvoprerade.

Izvor: TVCG/rtcg.me