“Punoljetna osoba može postati nasilna, ukoliko se period adolescencije ne odvija na adekvatan način”

To je za portal Onogošt kazala psihološkinja, Monika Sekulović, upitana da prokomentariše skok slučajeva nasilništva među mlađom populacijom.

Nedavno je objavljen snimak brutalnog nasilja u dvorištu jedne osnovne podgoričke škole gdje mladići tuku sugrađanina, a zatim da je užem centru Podgorice pretučen tinejdžer. Ove vijesti u posljednja dva dana pogodile su crnogorsku javnost. Slučaj nasilničkog ponašanja dogodio se 3. marta u nikšićkoj Gimnaziji.

Protiv osamnaestogodišnjaka A.S, P.M, V.K. i Z.Š. nikšićka policija je podnijela krivičnu prijavu za nasilničko ponašanje nad jednom osobom u holu nikšićke Gimnazije “Stojan Cerović” nanoseći mu lake tjelesne povrede koje su konstatovane u medicinskoj dokumentaciji.

Iz Uprave policije je saopšteno da je sa događajem upoznat tužilac u nikšićkom Osnovnom državnom tužilaštvu  po čijem su nalogu prikupljena obavještenja od pomenutih lica, nakon čega je izvršena kvalifikacija krivičnog djela – nasilničko ponašanje.

Direktor Gimnazije Dušan Kilibarda kazao je za portal Onogošt da su u fazi ispitivanja ovog slučaja, kao i da su održani roditeljski sastanci, a zasijedaće razredna i nastavnićko vijeće.

„Imamo svjedoke, tu su dva profesora, 50 učenika. Po svjedočenju profesora napali su učenika, nanijeli mu tjelesne povrede. On je povezen u bolnicu, konstantovane su povrede, neki blaži hematom glave“, kazao je Kilibarda.

Nasilje posljedica nasilja koje trpi počinilac

Sekulović smatra da je nasilje posljedica porodičnog nasilja ili nekog drugog vida nasilja koje trpi počinilac, zbog čega svoju agresiju usmjerava na vršnjaka.

„Zatim želja da se stekne „moć“ i ugled među vršnjacima, nasilnici postaju i ona djeca koja prihvataju nasilnikovo ponašanje i produžavaju ga, kako ne bi bili odbačeni od društva, “neriješeni” elementi impulsivnosti i agresije u ranijem periodu života i brojni drugi razlozi“, navela je psihološkinja Sekulović.

Pojašnjava da ukoliko se period adolescencije ne odvija na adekvatan način, punoljetna osoba može postati nasilna.

„Ovdje takođe možemo istaći neki uticaj društvenih mreža i sve češći “izazovi” na internetu koji u sebi nose agresivne poruke. Nedefinisana ličnost odraz je i društva i porodice, ali intenzivnija je kao odraz porodice, jer je to primarna zajednica gdje usvajamo šablone ponašanja“, kazala je Sekulović.

Mijenjanjem sistema društva mijenjalo bi se i stanje vršnjačkog nasilja, ističe Sekulović, objašnjavaći da pojedinac nikad ne uvodi promjene ukoliko nije podržan.

Povećati broj pedagoga, nadzor u školama, iskoristiti društveno korisni rad…

Na porast slučejeva vršnjačkog nasilja ukazali su iz Nevladine organizacije (NVO) „Osvit“, navodeći preporuke šta preduzeti da ne dođe do toga.

„Kao odgovorno društvo moramo povećati nadzor u školama i školskim dvorištima, a prvenstveno moramo zajednički doprinijeti smirivanju i premoštavanju razlika kod djece, mladih. Iskoristiti sve zakonske norme koje propisuje Zakon Crne Gore, posebno iskoristiti društveno korisni rad kao jednu od mjera. Potrebno je povećati broj pedagoga, psihologa u školama, a postojeći kadar nastavnika i profesora edukovati da i oni uzmu aktivno učešće u rješavanju ovih problema“, navodi se u saopštenju NVO „Osvit“.

Preporuka je i održati što veći broj edukativnog programa za djecu i roditelje.

„Dijete koje trpi nasilje treba pomoć, jednako kao i dijete koje je nasilnik, jer svojim ponašanjem daje do znanja da je i ono u nekoj vrsti problema“, poručili su iz te NVO.

Tekst je nastao u sklopu projekta “Jednakost za bolju budućnost” koji finansira Ministarstvo kulture i medija.