Aligrudić: Pitanje eventualnog ukidanja doprinosa zahtijeva analizu na svim nivoima

Aligrudić je naglasio, gostujući u Bojama jutra, da ukoliko se pokrene pitanje eventualne transformacije Fonda i ukidanja doprinosa, to podrazumijeva analizu i raspravu na svim nivoima.

“Sva ova priča se izvodi na osnovu nedovoljnih pokazatelja”, rekao je Aligrudić, ali i kazao da, ukoliko se predlozi pokažu kao praktični i pragmatični, ne vidi razlog da se ne uđe u tu proceduru.

Poručio je da se državni fond ne smije svoditi na akcionarski fond, te da je penzijsko i invalidsko osiguranje obavezno, Ustavom propisano osiguranje.

Drugo pitanje je, kako je naglasio, da li se želi promijeniti sistem koji počiva na međugeneracijskoj solidarnosti.

“Osjeća se potreba za reformom sistema, ali da li želimo da sistem potpuno preokrenemo – da više nema doprinosa za PIO nego da se sve finasira iz PDV-a i drugih prihoda, i da onda nemamo obaveznih doprinosa”, upitao je.

Rekao je da su izvorni prihodi Fonda jasno definisani, da trenutno iznose 350 do 400 miliona, i da bi, ako bi se išlo na povećane iznose penzija, za izvorne prihode Fonda bilo potrebno 700 do 750 miliona.

“Imate ljudi koji ulažu u obavezni penzijski fond, a onda treba da ulažu u druge fondove i crpe benefite iz tih fondova. To se ne može crpiti nakon dvije, pet ili 10 godina, već nakon 15-20 godina ulaganja. To je za nas nemoguća misija, mi neki imamo vrlo malo do penzije. I onda će država morati da preuzme obaveze i garancije za taj fond, a ako ne bude doprinosa, kako će ih preuzeti”, rekao je Aligrudić.

On je, upitan kako on vidi mogućnost reforme, kazao kako bi “naše bilo da probamo da razvijamo fond koji bi bio korelativ za državni fond”.

Traže budžet od 649 miliona

Aligrudić je kazao da traže budžet od 649 miliona eura za Fond PIO, zbog vanrednih usklađivanja penzija.

Rekao je da je budžet fonda, na osnovu fiskalne politike Vlade, za 2024. limitiran na 600 miliona.

Aligrudić je u Bojama jutra naveo je da će Fond za 30 miliona eura probiti predviđeni budžet za ovu godinu, koji je bio planiran na 537 miliona, i da će ta sredstva biti opredijeljena rebalansom.

Minimalna penzija će nakon vanrednih usklađivanja iznositi skoro 300 eura, a Aligrudić kaže da time pokušavaju pratiti inflaciju koja, kako je rekao, u svijetu stagnira, “a kod nas ne padaju cijene”. Ukazao je da će prosječna penzija od 426 eura biti treća po visini u regionu, iza Slovenije i Hrvatske.

Upitan koliko je realno da minimalna penzija bude 450 eura, iznio je podatak da će sada za isplatu penzija biti potrebno 49 miliona mjesečno, a da bi u tom slučaju ta cifra iznosila 75 miliona, odnosno 900 miliona godišnje.

Aligrudić je naveo da je deficit Fonda za period januar-avgust iznosio 13,1 odsto.

Podsjetio je da je prošle godine iznosio 17,4 odsto, a prije dvije godine 21,7 odsto.

“Podaci su više nego povoljni”, naveo je on.