Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

“Direktni platni promet olakšanje za privredu i građane”

pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 19.11.2023. u 11:09
Uprkos apelima privrede i državnika već 17 godina nema direktnog platnog prometa između Crne Gore i Srbije, ali to bi uskoro moglo da se promijeniti, pa će građanima i privrednicima uz niže provizije uplaćeni novac istog dana biti na računima.

Srbija je glavni spoljnotrgovinski partner Crne Gore, pa gotovo da nema privrednika koji ne uvozi robu iz te države ali je plaća uz visoke provizije. Razlog je što već 17 godina ne postoji direktni promet između dvije države, ali je privrednike obradovala najava da bi se to uskoro moglo promijeniti.

Kako je rekao Milutin Đuranović iz Privredne komore, očekuju da će doći do radikalnog smanjenja provizija i jedan dio troškova na taj način će se smanjiti. Takođe, i da će se sa vremenskog aspekta smanjiti putanja novca odnosno rokovi prenosa novca prema dobavljačima.

Kada bi se to moglo desiti, iz Univerzal capital banke, koja je jedina od 11 banaka u Crnoj Gori pokazala interesovanje za konačno uspostavljanje direktnih plaćanja sa Srbijom, nijesu mogli sa preciznošću da kažu. U toku je testiranje sistema, a ono što je sigurno jeste da će put novca od Podgorice ka Beogradu koji je trajao nekoliko dana, ubuduće biti kraći.

Saradnik u međunarodnom platnom prometu Vladimir Jovićević nada se da će to biti mnogo brže i da će provajder,  to jest operater, Narodna banka Srbije u potpunosti u roku od nepuna 24 sata izvršavati plaćanja.

Prema nekim procjenama, trebalo bi da budu i niže tarife od sadašnjih za međunarodni platni promet.

Provizije koje građani i privreda sada plaćaju za uplate ka Srbiji zavise od banke u kojoj to čine ali i visine iznosa. Tako je u prosjeku za uplatu 100 eura neophodno izdvojiti još 15 eura. Svi oni koji nijesu klijenti Univerzal capital banke kada se uspostavi direktni platni promet biće dovoljno da otvore samo račun u toj banci.

Jovićević kaže kako to ne znači da moraju cjelokupno poslovanje da prenesu preko te banke.

“Ono što ćemo se mi truditi je da ne opterećujemo klijente dodatnim zahtjevima i da račun koji otvore kod nas samo služi za potrebe navedenog kliringa”, rekao je on.

Direktni platni promet između Srbije i Crne Gore prekinut je 2006. godine, nakon osamostaljenja naše države, a godinu kasnije potpisan je Sporazum o međunarodnom kliringu koji do danas nije zaživio. Uprkos apelima privrede ali i zvaničnika obje države nije bilo interesovanja banaka u Crnoj Gori. To što Centralna banka nema mehanizama da im naredi kako da posluju sa inostranstvom bankari su do sada koristili za dodatnu zaradu.

Ekonomski analitičar Oleg Filipović navodi da se sa tim poprilično kasni.

“Vi danas imate neka druga sredstva transfera koja nijesu vezana samo za banke. Neki profit, kako sam ja računao, sa Srbijom godišnje na današnji dan kroz korespodentske banke po osnovu svh transakcija iznosi negdje oko 100 hiljada eura”, kazao je Filipović.

Prema podacima Centralne banke, u prethodne tri godine platni promet između Crne Gore i Srbije bio je preko četiri i po milijarde, a banke su zaradile nešto više od sedam miliona eura.

Izvor: rtcg.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Na evidenciji nikšićkog Biroa rada nalazi se 1.584 građana koji posao čekaju duže od 24 mjeseca, dok je njih 217 bez zaposlenja između 13 i 24 mjeseca. Samo mali broj -88 građana zaposli se u roku kraćem od mjesec dana nakon prijavljivanja.
    Dobro je što vlada planira novi način zaduživanja emisijom državnih obveznica za građane. Ipak, prije realizacije važna je edukativna kampanja kojom će pojasniti šta su benefiti, koliku zaradu mogu očekivati oni koji će investirati svoj novac. To je za Radio Crne Gore ocijenio rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste Banci Aleksandar Ščekić. Napominje i da prva emisija ne bi trebalo da bude veća od stotinu miliona eura i da kamate budu iznad 3 odsto.
    Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštila je da više od godinu dana iz državnog tužilaštva nema informacija o postupku po njihovoj krivičnoj prijavi u vezi sa Ugovorom o subordinisanom dugu između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Prve banke, zaključenim još 2010.
    -->