Karadžić: Prosječne temperature vazduha u Nikšiću i Plužinama značajno povećane

To je saopštio izvršni direktor DMEN-a Miodrag Karadžić predstavljajući studiju na konferenciji pod nazivom „Uticaj klimatskih promjena na vode i mjere ublažavanja“, koju je DMEN organizovao u okviru projekta „Bolje razumijevanje voda usljed klimatskih promjena“

”Naime, zapaža se da su temperature vazduha značajno veće u odnosu na klimatsku normalu, kako srednje mjesečne tako i srednje godišnje. Na području Nikšića, prosječna temperatura vazduha je veća za 1 ⁰C u periodu osmatranja 1991-2020. u odnosu na period 1961-1990. godine. To otopljavanje na području opštine Plužine kvantifikuje se porastom srednje godišnje temperature za 1,2 ⁰C za period 1991-2020. u odnosu na period osmatranja 1961-1990. godine”, naveo je Karadžić tokom događaja, čiji je cilj, kako je rekao, sagledavanje uticaja klimatskih promjena na različite aspekte vodnog resurasa u Crnoj Gori.

Posljedica klimatskih promjena su više temperature vazduha, veći broj tropskih dana i noći, češći i intenzivniji tropski talasi, inatenzivnije izlučivanje kišnih i sniježnih padavina, nagla promjena vremenskih stanja, češće vremenske nepogode praćene jakim vjetrom, grmljavinom i gradom, sve duži sušni periodi koji dovode do meteorološke, poljoprivredne i hidrološke suše…

Karadžić je dodao da je značajno promijenjen režim i intenzitet padavina na području opština Nikšić i Plužine.

”Smanjen je broj dana sa padavinama, u Nikšiću sa 136 na 122 dana, a povećana je ukupna godišnja količina padavina sa 1937 na 1990 mm/m2, tako da su padavine jačeg intenziteta koje izazivaju nagli porast izdašnosti izvora i vodostaja na vodotocima, često poprimajući bujični karakter. Slična situacija je i u Plužinama, gdje je, takođe, smanjen broj dana sa padavinama sa 167 na 151, a količina padavina ostala skoro ista za oba perioda osmatranja”, predstavio je on nalaze studije ističući da su novim klimatskim uslovima posebno pogođeni sektori poljoprivrede, energetike, vodosnabdijevanja, turizma i šumarstva.

”Upravo, ekstremne hidrometeorološke pojave na području opština Nikšić i Plužine, ugrožavaju materijalna dobra i zdravlje lokalnog stanovništva”, naveo je on na konferenciji kojoj su prisustvovali predstavnici loklane uprave iz Nikšića, predstavnica UNDP, predstavnici nevladinih organizacija MediaTeam, Putevima predaka, Centar ekoloških politika, Istok, Romsko srce, Biolab – Tehnopolis, Divlja ljepota, ALFA centar, Mozaik i Mreža za ruralni razvoj.

Profesor Univerziteta Crne Gore mr Luka Mitrović istakao da je do sada najtoplija bila  posljednja, 2023. godina, sa prosječnom temperaturom od 13,6 ⁰C.

”Da je ta godina bila najtoplija pokazale su gotovo sve mjerne stanice. Mediteran je u svim izvještajima sa međuvladinog panela jedno od najrizičnijih područja promjene klime. Na temperaturama morske vode se može zaključiti da je temperatura veća”, predstavio je on zvanične podatke.

Kako je rekao, Crna Gora je bogata vodama, ali su one loše raspoređene, pa je snijeg važan faktor za čuvanje vode u za ljetnjem preriodu.

”Nedostatak sniježnog pokrivača predstavlja problem za obezbjeđivanje dovoljnih količina vode, prije svega za vodosnabdijevanje, zbog promjena u karakteru padavina”, naglasio je Mitrović.

Crna Gora nema još uvijek akcioni plan za adaptaciju na klimatske promjene koji bi predvidio mjere, a za bolje sagledavanje stanja jako je bitno raspolagati podacima sa terena, da bi se znalo kako najbolje sačuvati vode.

”Pri planiranju i izgradnji infrastrukturnih objekata koji su povezani sa klimatskim projenama treba u obzir uzeti naučne analize, utemeljenja i dostignuća Zapaža se da trend povišene temperature mijenja vegetacijski period tj. ranije počinje. Pojava je da neke biljke po 2-3 puta godišnje cvjetaju, što ne znači da mogu i da donesu plod. To se posebno vidi na sjeveru Crne Gore. Tu je veći porast srednje temperature nego na primorju i promjene temperature se već kreću i više od 2 ⁰C”, dodao je on..

Nikola Vukotić, projekt menadžer u Direkciji za razvoj i inveticije EPCG u uvodnom dijelu izlaganja predstavio je energetski sektor u Crnoj Gori i istako da se u 2023. godini značajno povećala potrošnja električne energije jer su značajno poskupjela čvrsta goriva koja se koriste za ogrjev.

”Za Crnu Goru je dobro što je dalekovodima povezana sa susjednim državama uklljučujući i podvodni kabal za Italiju. To je dobra mogućnost za trgovinu strujom i suština nije da se samo trguje kad fali struje ili  izvozi kad imamo veću proizvodnju, već se trguje praktično svaki dan u zavisnosti od tržišne cijene”, rekao ej Vukotić i napomenuo da je kompanija ponosna što u proteklih nekoliko godina nije povećavala cijenu za građane.

U energetici se proteklih pet, šest godina ”dogodilo više” nego u prethodnih 60, a u tom smjeru, smatra, potrebno je mijenjati svijest.

”Zelena agenda predviđa odricanje od Termoelektrane Pljevlja, bez obzira što nije iscrpila resurs. Nijesu u pitanju emocije, već procenat od 40 odsto energije koju ona proizvodi. Najbolji način da se nadomjesti taj procenat je kroz ulaganje u obnovljive izvore. Izazov je imati stabilnu proizvodnju od 200 MW u svakom momentu koju Crna Gora ima sa proizvodnjom iz termoelektrane, jer proizvodnja iz vjetro-parkova nije konstantna. Nakon termoelektrane Pljevlja, treba tražiti način za balansiranje”, rekao je Vukotić.

Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da su srednje vode iste, ali su im pojave različite i suše su mnogo ekstremnije.

”Za vrijeme padavina dolaze mnogo veće vode i problem je u tome što vode nijesu razvučene tokom godine. Poseban problem je izražen kod protočnih hidroelektrana. Za sada se odolijeva uticajima klimatskih promjena, prije svega zbog modernizovanja hidrelektrana”, uvjeren je on navodeći primjer hidroelektrane ”Perućica”, gdje je ugrađen osmi agregat koji treba da ima funkciju prihvatanja plavnog talasa, kao i primejre projekata 3000+  i 5000+.

Konferencija je realizovana u okviru projekta „Bolje razumijevanje voda usled klimatskih promjena“, koji Društvo mladih ekologa Nikšić realizuje u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu ReLOaD2, finansira Evropska Unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava u Crnoj Gori, podijeljenih u pet klastera među kojima je klaster „Zajedno Nikšić i Plužine“.