Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

ASP: Vlada hoće da se pita do 300 miliona zbog energetike

ASP
  • Autor onogost.me
  • 29.06.2024. u 15:06
Razlog što vlada traži od parlamenta da se ona pita o raspolaganju državnom imovinom vrijednosti do 300 miliona eura treba dominantno tražiti u nizu projekata iz energetike, koji se planiraju u narednim godinama, saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Kako navode, vlada hoće da ona u većoj mjeri odlučuje o korišćenju prirodnih bogatstava i davanju državnog zemljišta u zakup, na kojima će biti građeni objekti za proizvodnju struje iz obnovljih izvora energije.

To proizlazi iz analize više zakona, koje je državnom parlamentu uputila na usvajanje.

"Vlada je prvo dostavila parlamentu izmjene i dopune Zakona o državnoj imovini, kojim predlaže da se ubuduće ona pita o raspolaganju stvarima i dobrima u državnoj imovini vrijednosti do 300 miliona eura. Do sada je taj prag za odlučivanje vlade bio do 150 miliona, a preko te vrijednosti odluka je bila na državnom parlamentu", ističu iz te nevladine organizacije.

Potom je, navode, vlada dostavila parlamentu kontroverzni i iznimno štetni Predlog zakona o obnovljivim izvorima energije, koji je kao „iz najbolje kuhinje“ vlada Demokratske partije socijalista (DPS) i kreiran u interesu znanih i neznanih tajkuna, a koji će se, kako su kazali, dodatno bogatiti na teret ne samo crnogorskih potrošača, već besprizorno i na teret siromašnih građana.

"Ovim zakonom se predlaže uvođenje podsticaja kroz takozvane tržišne premije, a u dijelu provođenja aukcija za tržišne premije propisuje se da Skupština Crne Gore odlučuje za lokaciju u slučaju da je vrijednost zemljišta u državnoj svojini koje se daje u zakup, odnosno prirodnog bogatstva koje se daje na korišćenje, radi dodjele prava na tržišnu premiju preko 300 miliona, što znači da će se vlada pitati do 300 miliona", navodi se u njihovom saoštenju.

U isto vrijeme, upućene su i dopune Zakona o koncesijama, koji sada propisuje da je, pored ostaloga, predmet koncesije „korišćenje prirodnih bogatstava u državnoj imovini radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskih objekata u cilju električne i/ili toplotne energije“, ali vlada sada ovaj stav dopunjava sa „osim proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora“.

Drugim riječima, iz Akcije za socijalnu pravdu ukazuju da vlada izbacuje iz dodjele koncesija korišćenje prirodnih bogatstava u državnoj imovini za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, a time izbjegava i obavezu provođenja javnih rasprava za godišnje planove dodjele koncesija i naročito koncesionih akata, koji, kako ističe, moraju biti praćeni analizom opravdanosti ulaganja i jasnim parametrima o postojanju javnog interesa od dodjele konkretnih koncesija.

"Vlade DPS-a su u proteklim godinama na bazi Zakona o državnoj imovini, Zakona o koncesijama i Zakona o energetici odobrile niz štetnih projekata iz energetike, posebno kada je riječ o malim hidroelektranama, omogućavajući kroz subvencioniranu politiku bogaćenje privilegovanih na teret crnogorskih potrošača", dodaju iz te nvo.

Ako je suditi po nizu rješenja iz Predloga zakona o obnovljivim izvorima energije, štete po životnu sredinu i „pohara“ potrošača u korist tajkuna kroz račune za struju biće, tvrde iz ASP-a nastavljena.

"Posebno što su ulozi danas znatno veći, jer se radi o vjetroelektrana i solarima projektovanih ogromnih kapaciteta za proizvodnju struje, ali i drugih oblika obnovljivih izvora. U tom smislu se stiče utisak da će periodi mračne privatizacije i monopola biti zamijenjeni periodima mračne energetike i nastavka monopola", zaključuju iz ASP-a.

Izvor: rtcg.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Vlada Crne Gore je u budžetu za narednu godinu planirala pozajmicu od 10 miliona eura kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za potrebe finansiranja pete faze projekta "1000 plus", koji građanima omogućava da riješe stambeno pitanje po povoljnijim uslovima.
    Prihodi Crne Gore od turizma u prva tri kvartala iznosila su 1,312 milijardi eura, što je za 49,5 miliona eura manje u odnosu na isti period prošle godine, kazali su "Danu" iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).