Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama ugrožavaju efikasnost javnih institucija

PR centar
  • Autor onogost.me
  • 30.09.2024. u 15:59
Sve učestalije zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama negativno utiču na rad državnih institucija u Crnoj Gori, preopterećujući njihov sistem i smanjujući mogućnost efikasne obrade legitimnih zahtjeva. Neohodno je i digitalizovati arhivu u cilju brže i efikasnije primjene.

To je poručeno na okruglom stolu „Otvorenost javne uprave, prostor za unapređenje”, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), a finansijski podržalo Ministarstvo javne uprave.

Programska direktorica NVO CeMI Teodora Gilić kazala je da, u vremenu kada su informacije jedan od najvažnijih resursa, pravo na slobodan pristup informacijama je od velike važnosti za osiguranje transparentnosti, odgovornosti i participativne demokratije.

„Ustav Crne Gore garantuje ovo pravo, a Zakon o slobodnom pristupu informacijama detaljno reguliše načine na koje građani mogu tražiti i dobiti informacije koje posjeduju državni organi i organizacije koje vrše javne funkcije. Međutim, nije dovoljno samo usvojiti zakon već je važno i osigurati njegovu dosljednu i efikasnu primjenu“, istakla je Gilić, kako prenosi PR Centar.

Prema njenim riječima, istraživanja koja je sproveo CeMI pokazuju da, iako je broj podnesenih zahtjeva porastao sa 5.923 u 2019. na 7.128 u 2023. godini, procenat potpuno odobrenih zahtjeva opao je sa 54 odsto u 2020. godini na svega 32,9 odsto u 2023.

„Ovi podaci jasno ukazuju na izazove u praksi, te na potrebu za unapređenjem sistema“, poručila je Gilić.

Ukazala je da CeMI sprovodi projekat "PROSPECTA: Promocija Otvorenosti i Stvaranje Pristupa za Efikasnu i Transparentnu Administraciju", zahvaljujući finansijskoj podršci Ministarstva javne uprave.

„Kroz ovaj projekat analizirali smo primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama i identifikovali ključne prepreke sa kojima se suočavaju građani i institucije. Tri sprovedena istraživanja, koja su obuhvatila uvid u različite aspekte primjene Zakona, pokazala su da je jedan od najvećih izazova nedostatak saradnje unutar institucija“, navela je Gilić.

Kazala je da službenici često ne vide rješavanje zahtjeva za pristup informacijama kao prioritet, što dovodi do kašnjenja i nesistematične obrade zahtjeva.

"Pored toga, nedovoljna digitalizacija arhiva dodatno otežava pristup traženim informacijama, dok su zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama postale značajan problem“. Navela je i da podnošenje velikog broja sličnih zahtjeva za SPI u kratkom vremenskom periodu često ima za cilj da se oteža rad institucija, što dovodi do preopterećenja sistema i smanjenja efikasnosti u obradi legitimnih zahtjeva.

„CeMI smatra da bi proaktivnije objavljivanje informacija od strane državnih organa, efikasniji nadzor nad primjenom zakona doprinijelo smanjenju ovih zloupotreba. Takođe, uvođenje zakonskih odredbi koje bi omogućile institucijama da odbace očigledno zloupotrebljene zahtjeve, značajno bi rasteretilo institucije i omogućilo im da se fokusiraju na potrebe građana“, kazala je Gilić.

Državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Naim Đokaj podsjetio je da je Crna Gora usvojila Zakon o slobodnom pristupu informacijama 2005. godine, a 2012. donijela novi zakon koji je značajno unaprijedio transparentnost državnih organa.

Izvor: PR centar

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Monstat je danas objavio Uputstvo za korišćenje aplikacije za provjeru etničko-kulturoloških karakteristika prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini.
    Prema novom Zakonu o upravljanju otpadom od 20. oktobra biće zabranjena upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, a raspon kazni za one koji ove proizvode stavljaju u promet biće od 1.000 do 40.000 eura.