Domaće mljekarstvo gubi trku s uvozom

To znači da je Imlek, koji se ne bavi domaćom proizvodnjom, već distribucijom uvoznih proizvoda, imao čak za četvrtinu veći ukupni prihod (24,85%) nego zajedno tri najveće crnogorske mljekare.

Ipak, ovo je samo dio ukupne slike o dominaciji uvoznog mlijeka i mliječnih proizvoda nad domaćom proizvodnjom u ovom sektoru.

Pored “kravice”, na crnogorskom tržištu su široko zastupljeni i drugi uvozni brendovi, poput Dukata, Zbregova, K plusa, Megglea i drugih. Zbog toga je tržišna pozicija domaćih proizvođača još nepovoljnija.

Sa druge strane, tri najveće crnogorske mljekare zajedno zapošljavaju 219 radnika, što je gotovo pet puta više u odnosu na 48 zaposlenih u Imleku Boka.

Imlek Boka je u 2024. godini ostvario prihod od 34,68 miliona eura, što predstavlja godišnji rast od 4% (u odnosu na 2023. godinu). Rashodi su iznosili 33,94 miliona eura, uz rast od 5%, dok je neto profit iznosio 646.381 eura, što je pad od 17% u odnosu na 2023. godinu. Kompanija je zapošljavala 48 radnika, jednog više nego prethodne godine.

Nikšićka mljekara Nika (FML) zabilježila je prihod od 3,69 miliona eura u 2024.godinu, što je rast od 36% u odnosu na godinu ranije. Rashodi su iznosili 3,51 milion eura (rast od 35%), a neto profit 159.716 eura, što je povećanje od 62%. Kompanija je tokom 2024. godine zapošljavala 36 radnika – troje manje nego 2023. godine, što predstavlja pad zaposlenosti od 8%.

Nikšićka kompanija Šljukić Co, vlasnik mljekare Srna, ostvarila je prihod od 8,19 miliona eura (rast od 3%), dok su rashodi iznosili 6,92 miliona eura (rast od 2%). Neto profit dostigao je 1,11 milion eura, što je povećanje od 6%. Broj zaposlenih povećan je za jednog i iznosio je 64 radnika.

Šimšić Montmilk, najveća crnogorska kompanija u oblasti mliječne industrije i vlasnik mljekare Lazine iz Danilovgrada, ostvarila je prihod od 14,18 miliona eura, što je rast od 5%. Rashodi su iznosili 13,32 miliona eura (rast od 3%), dok je neto profit iznosio 750.042 eura – čak 45% više nego u 2023. godini. Kompanija je zadržala isti broj zaposlenih – ukupno 119 radnika.
Đuranović: Uvoz jogurta u 2024. za 66% veći od naše domaće proizvodnje

Predsjednik Odbora prehrambene i poljoprivredne industrije Privredne komore Crne Gore, Milutin Đuranović, izjavio je za Bankar da je u 2024. godini uvoz jogurta bio za 66% veći od domaće proizvodnje ovog mliječnog proizvoda – odnosno, na svakih 100 litara proizvedenog jogurta u Crnoj Gori, uveze se čak 166 litara.

„U prethodnoj godini na uvoz jogurta potrošeno je 18,6 miliona eura. Nakon višegodišnjeg rasta uvoza jogurta, ali i drugih mliječnih proizvoda, Vlada Crne Gore formirala je Radnu grupu u koju su uključeni predstavnici više ministarstava, farmera i mljekara, sa zadatkom da se ozbiljno pozabave ovim problemom“, rekao je Đuranović.

Cilj Radne grupe je da pronađe rješenja za smanjenje uvoza jogurta, čime bi se podstakla domaća proizvodnja i otkup mlijeka.

Đuranović objašnjava zašto je domaća proizvodnja jogurta od ključnog značaja za Crnu Goru:
„Proizvodnja jogurta predstavlja osnovu mljekarskog sektora Crne Gore. Ako prestane domaća proizvodnja, ugasiće se veći dio otkupa mlijeka, a mljekarstvo je kičma stočarstva – koje je, pak, oslonac crnogorske poljoprivrede“, ističe Đuranović.

U posljednjih pet godina, uvoz jogurta povećan je za 45%, dok je domaća proizvodnja smanjena za 8,3%. U odnosu na 2023. godinu, uvoz je porastao za dodatna 3%, dok je domaća proizvodnja blago opala.

Primjer dobre prakse za Crnu Goru: U Srbiji obustavljen uvoz mlijeka i zamjena zbog velikih zaliha, najavljene nove mjere podrške sektoru mljekarstva

Srbija je juče obustavila uvoz mlijeka i zamjena zbog velikih zaliha i preopterećenosti mljekara. Kako je objasnio ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić, zaustavljeno je izdavanje dozvola za uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i proizvoda od palminog ulja koji zamjenjuju mlijeko.

Cilj mjera je očuvanje tržišne stabilnosti i zaštita domaće proizvodnje. Na sastanku sa predstavnicima najvećih mljekara najavljeno je formiranje radne grupe, podsticaji za nabavku dronova radi unapređenja kvaliteta stočne hrane, kao i izmjene zakona koje će regulisati rokove plaćanja i ograničiti trgovačke marže.

Glamočić je poručio da će se sektor mljekarstva razvijati kroz čvršće partnerstvo Ministarstva, proizvođača i prerađivača.