Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

CZIP: EPCG započela radove na Kapinom Polju bez ekološke saglasnosti

DMEN
  • Autor onogost.me
  • 26.06.2025. u 15:13
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je započela projekat izgradnje solarne elektrane na Kapinom Polju (L1 i L2, B1 i B2), bez prethodno izdate ekološke saglasnosti, jer ova kompanija nije dostavila obavezni Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, što je zakonski uslov za pokretanje bilo kakvih radova, saopštili su iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

CZIP smatra da se izgradnja solarne elektrane u Kapinom Polju ne smije realizovati, budući da postoje brojni i snažni prostorni, ekološki i zakonski razlozi koji ukazuju da je ova lokacija nepogodna za takvu vrstu intervencije.

“Prema analizi “Mapiranje solarnog i vjetro potencijala u Opštini Nikšić”, koju je objavio Eko Tim i The Nature Conservancy, Kapino Polje je označeno kao konfliktna zona za izgradnju energetskih objekata upravo zbog visoke osjetljivosti prostora. Ovu procjenu potvrđuje i Lokalni akcioni plan za biodiverzitet Opštine Nikšić 2024–2029, koji Kapino polje prepoznaje kao potencijalno četvrto RAMSAR područje u Crnoj Gori i budući Natura 2000 lokalitet”, ističu iz nevladine organizacije.

Dodaju da  Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine ne predviđa Kapino Polje kao lokaciju za proizvodnju solarne energije, dok smjernice za prostorno planiranje, razvijene kroz GEF projekat Ministarstva ekologije, ukazuju da se radi o području od posebnog značaja za očuvanje prirodnih vrijednosti koje bi trebalo isključiti iz svih razvojnih planova sa potencijalnim negativnim uticajem na životnu sredinu.

“Kapino Polje obuhvata i područje od globalnog značaja za očuvanje ptica – IBA lokalitet “Nikšićko polje”, što dodatno naglašava njegovu biološku i ekološku vrijednost. Iako su u izradi svih relevantnih dokumenata učestvovali predstavnici Opštine Nikšić, Ministarstva ekologije, stručne javnosti i civilnog sektora, preporuke koje su proizašle iz tog procesa se ponovo ignorišu. Dakle i analize energetskih potencijala i studije o biodiverzitetu jasno se podudaraju u ocjeni da Kapino Polje mora biti zaštićeno, a ne devastirano solarnom elektranom ukupne površine od 73,52 ha (L1, L2, B1 i B2)”, navodi CZIP.

Posebno je, dodaju, problematično što su, uprkos svim navedenim nalazima i upozorenjima, Urbanističko-tehnički uslovi ipak izdati.

“U mišljenju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 11. decembra 2024. godine, iako se konstatuje da u obuhvatu SE Kapino Polje B2 nema formalno zaštićenih područja, ističe se da prisustvo IBA lokaliteta predstavlja ograničavajući faktor i da je potrebno sprovesti Studiju nultog stanja biodiverziteta. Takođe, u Obavještenju o rezultatima ispitnog postupka za izgradnju SE Kapino polje L1 i L2, Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić preporučio je da se razmotri integracija biodiverziteta u projektna rješenja i eventualno izostavljanje pojedinih fotonaponskih sistema”, navode u saopštenju.

CZIP poziva Elektroprivredu Crne Gore da odustane od ovog projekta, a posebno apeluju na Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i na Ministarstvo prostornog planiranja i državne imovine da hitno reaguju.

IZ CZIP kažu da energetska tranzicija mora biti usklađena sa zaštitom prirode i principima održivog razvoja. Obnovljivi izvori energije, kako kažu, ne smiju postati izgovor za trajno uništavanje prirodnog nasleđa Crne Gore.

„Dijelimo zabrinutost zbog činjenice da je projekat izgradnje solarne elektrane na Kapinom Polju pokrenut bez prethodno pribavljene ekološke saglasnosti, čime je zanemarena obaveza definisana kroz Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu. Jednako zabrinjavajući je i izostanak šireg uključivanja zainteresovanih strana, stručne javnosti, lokalnih zajednica i civilnog društva u proces planiranja i odlučivanja. Proceduralne i participativne manjkavosti ovog procesa dodatno produbljuju eroziju već narušenog povjerenja javnosti u institucije. Zabrinjava nas što ovakav pristup može imati dugoročne posljedice, izazvati otpor i blokade i u slučaju budućih, nužnih projekata u okviru energetske tranzicije i dekarbonizacije energetskog sektora, upravo zbog narušenog povjerenja u institucionalni okvir.

Zbog toga pozivamo nadležne institucije, a posebno ekološku inspekciju, da hitno izvrše nadzor nad ovim projektom i, u skladu sa zakonom, preduzmu sve odgovarajuće upravne mjere i radnje.” naveli su iz nevladine organizacije Eko-tim.

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    3

    1. Bajo Pivljanin

      Ovo je katastrofa šta rade. Imamo toliko praznih sela, kamenjara,utrina…..a oni uporno krče šume, uzurpiraju kvalitetno zemljište,naseljena mjesta….

    2. Zaštita ptica, zastita pasa, zastita svakoga osim čovjeka. Na stranu da li je ovaj projekat dobar ili ne, ali za sve se bunite; za Komarnicu, za bilo koji normalan projekat. Najbolje da vam se iskljuci struja na 10 dana, pa da onda cujemo misljenje. Bitno je samo da ne diramo endemsku vrstu skakavaca biseksualaca.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Ovaj dan je prilika da se skrene pažnja javnosti na sve prisutniji izazov upotrebe psihoaktivnih supstanci, ali i na potrebu zajedničkog i odlučnog djelovanja svih aktera – na globalnom, nacionalnom i lokalnom nivou – kako bismo zajedno gradili društvo bez droga, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG) povodom Svjetskog dana borbe protiv upotrebe droga i nezakonitog prometa drogama.
    Analizom popisa stanovništva iz 2023. godine, Društvo statističara i demografa Crne Gore došlo je do podatka da je broj stanovnika porastao je za svega 0,6 odsto u odnosu na 2011. godinu, dok je broj stanova porastao za čak 25 odsto, odnosno da imamo 78.205 novih jedinica. Ističu da se od ukupnog stambenog fonda samo 55 odsto koristi za stanovanje, a da je na svakog novog stanovnika izgrađeno više od 20 stanova.