Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

”Energetski tajkuni profitiraju dok potrošači plaćaju račun”

pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 06.07.2025. u 12:47
Oko 95 miliona eura, bez uračunatog PDV-a, iznos je subvencionirane naknade koji je za oko deceniju, odnosno do avgusta prošle godine plaćen privatnim firmama koje uglavnom gazduju malim hidroelektranama (mHE) i vjetroelektranama (VE), saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.

Kažu da su to su podaci Crnogorskog operatora tržišta električne energije dostavljeni Akciji za socijalnu pravdu na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a Akcija ih uzima kao pouzdane samo ukoliko su kao takvi i dostavljeni.

“Subvencije se plaćaju od 2014. godine, kada je u pogon ušla prva privatna mHE, a isplaćuju se po zakonskim i pozakonskim propisima ustanovljenim još iz vremena vlada Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih saveznica. U javnosti preovladava opšta ocjena da su ti propisi bili štetni za potrošače, a veoma privilegovani za znane i neznane tajkune i investitore”, kaže se u saopštenju.

Dodaju da su u ovom biznisu uglavnom firme i pojedinci bliski vrhu DPS-a, ali i rodbina tog partijskog vrha, dok je vlasništvo u VE Krnovo i Možura inostrano.

“Projekat Možure je pod teškom sjenkom korupcije, a biznis proizvodnje struje iz mHE i VE u Crnoj Gori postao je jedan od oglednih primjera funkcionisanja „zarobljene“ države”, navodi se u saopštenju.

Ističu da u 2014. godini, kada je u pogon puštena prva mHE, plaćeni iznos subvencija je 80 hiljada, a tokom narednih godina se značajno uvećavao.

“U 2015. su subvencije bile 624 hiljade, godinu kasnije 2,3 miliona, u 2017. one su dostigle 4,5 miliona, a u 2018. su iznosile 13,2 miliona. U 2019. godini su bile 14,9 miliona, u 2020. godini 19,2 miliona, a 2021. godine preko 21 miliona. Tokom 2022., od kada je zabilježen ogroman skok cijena struje na evropskom tržištu, prikazane subvencije su preko šest miliona, u narednoj su 5,7 miliona, a lani do avgusta oko 7,5 miliona”, kaže se u saopštenju.

Pojašnjavaju da je biznis šema za ove energetske objekte obuhvatala je dodjelu koncesija za proizvodnju struje na period od 27 do 30 godina, a koncesionar dobija pravo na subvencije u prvih 12 godina, koje su dominanatno plaćali potrošači kroz račune za struju, ili se dio izdvajao iz državne kase.

“Prema zvaničnim podacima, 33 mHE su sagrađene po osnovu šeme podsticaja, a osam u međuvremenu nije u toj šemi, već na tržištu. Sagrađene su uglavnom na sjeveru, gdje mještani godinama ukazuju da su im mHE uništile rijeke. Osim struje iz mHE subvencije se u ovom času plaćaju i za dvije velike VE Možura i Krnovo, kao i više solarnih elektrana. Najveći iznos subvencija je izdvojen upravo za dvije VE, jer one proizvode i najviše struje”, navodi se u saopštenju.

Prošlog avgusta donijet je Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji zadržava podsticaje za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, a od sredine 2022. na osnovu kontroverznog zakonskog rješenja, u jednom od prvih poteza tadašnje manjinske vlade, izdato je na desetine urbanističko tehničkih uslova za gradnju velikih vjetroelektrana i velikih solarnih elektrana.

“Projektovana instalisana snaga budućih VE i solarnih elektrana, kojima se planira da budu „popločani“ milioni i milioni kvadrata zemljišta, bezmalo je tri puta veća nego trenutna instalisana snaga svih energetskih objekata za proizvodnju struje u zemlji.  Podaci pokazuju da značajan dio kompanija ili lica povezanih sa tom DPS-om planira nastavak biznisa u energetici, ali sada kroz gradnju ogromnih kapaciteta za proizvodnju struje”, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.

Izvor: rtcg.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je raspisala novi tender za inoviranje glavnog projekta i izgradnju 2,3 kilometra tunela i kanala kojima bi se spojilo Krupačko i Slano jezero u Nikšiću. Projekat je vrijedan 12 miliona eura, a kompanija koja bude izabrana za posao, imaće dvije godine da završi radove.