Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

”Energetski tajkuni profitiraju dok potrošači plaćaju račun”

pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 06.07.2025. u 12:47
Oko 95 miliona eura, bez uračunatog PDV-a, iznos je subvencionirane naknade koji je za oko deceniju, odnosno do avgusta prošle godine plaćen privatnim firmama koje uglavnom gazduju malim hidroelektranama (mHE) i vjetroelektranama (VE), saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.

Kažu da su to su podaci Crnogorskog operatora tržišta električne energije dostavljeni Akciji za socijalnu pravdu na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a Akcija ih uzima kao pouzdane samo ukoliko su kao takvi i dostavljeni.

“Subvencije se plaćaju od 2014. godine, kada je u pogon ušla prva privatna mHE, a isplaćuju se po zakonskim i pozakonskim propisima ustanovljenim još iz vremena vlada Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih saveznica. U javnosti preovladava opšta ocjena da su ti propisi bili štetni za potrošače, a veoma privilegovani za znane i neznane tajkune i investitore”, kaže se u saopštenju.

Dodaju da su u ovom biznisu uglavnom firme i pojedinci bliski vrhu DPS-a, ali i rodbina tog partijskog vrha, dok je vlasništvo u VE Krnovo i Možura inostrano.

“Projekat Možure je pod teškom sjenkom korupcije, a biznis proizvodnje struje iz mHE i VE u Crnoj Gori postao je jedan od oglednih primjera funkcionisanja „zarobljene“ države”, navodi se u saopštenju.

Ističu da u 2014. godini, kada je u pogon puštena prva mHE, plaćeni iznos subvencija je 80 hiljada, a tokom narednih godina se značajno uvećavao.

“U 2015. su subvencije bile 624 hiljade, godinu kasnije 2,3 miliona, u 2017. one su dostigle 4,5 miliona, a u 2018. su iznosile 13,2 miliona. U 2019. godini su bile 14,9 miliona, u 2020. godini 19,2 miliona, a 2021. godine preko 21 miliona. Tokom 2022., od kada je zabilježen ogroman skok cijena struje na evropskom tržištu, prikazane subvencije su preko šest miliona, u narednoj su 5,7 miliona, a lani do avgusta oko 7,5 miliona”, kaže se u saopštenju.

Pojašnjavaju da je biznis šema za ove energetske objekte obuhvatala je dodjelu koncesija za proizvodnju struje na period od 27 do 30 godina, a koncesionar dobija pravo na subvencije u prvih 12 godina, koje su dominanatno plaćali potrošači kroz račune za struju, ili se dio izdvajao iz državne kase.

“Prema zvaničnim podacima, 33 mHE su sagrađene po osnovu šeme podsticaja, a osam u međuvremenu nije u toj šemi, već na tržištu. Sagrađene su uglavnom na sjeveru, gdje mještani godinama ukazuju da su im mHE uništile rijeke. Osim struje iz mHE subvencije se u ovom času plaćaju i za dvije velike VE Možura i Krnovo, kao i više solarnih elektrana. Najveći iznos subvencija je izdvojen upravo za dvije VE, jer one proizvode i najviše struje”, navodi se u saopštenju.

Prošlog avgusta donijet je Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji zadržava podsticaje za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, a od sredine 2022. na osnovu kontroverznog zakonskog rješenja, u jednom od prvih poteza tadašnje manjinske vlade, izdato je na desetine urbanističko tehničkih uslova za gradnju velikih vjetroelektrana i velikih solarnih elektrana.

“Projektovana instalisana snaga budućih VE i solarnih elektrana, kojima se planira da budu „popločani“ milioni i milioni kvadrata zemljišta, bezmalo je tri puta veća nego trenutna instalisana snaga svih energetskih objekata za proizvodnju struje u zemlji.  Podaci pokazuju da značajan dio kompanija ili lica povezanih sa tom DPS-om planira nastavak biznisa u energetici, ali sada kroz gradnju ogromnih kapaciteta za proizvodnju struje”, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.

Izvor: rtcg.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Opšti kolektivni ugovor (OKU) koji definiše najveći obim radničkih prava i odnose između poslodavca i zaposlenih ističe 30. aprila, a za sada nema ni najava postizanja dogovora oko najznačajnijeg pitanja povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi uticalo na povećanje zarada od oko 10 odsto.
    Sve vrste goriva do 27. aprila biće jeftinije dva do osam centi. Akcize su umanjene za 35%, što se neće odraziti na poslovanje naftnih kompanija. Značiće potrošačima jer je strah od nestašica manji. Nije bilo potrebe da se državne rezerve troše, kazali su nam iz Ministarstva energetike i rudarstva (MEIR). Ipak, dešavanja na Bliskom Istoku nose neizvjesnost u daljem snabdijevanju energentima, ukazuju iz Udruženja naftnih kompanija.
    -->