Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Glušica: Žena je diskriminaciju trpjela čak i u književnim tekstovima

12966822_10206136219780140_176230337_n
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 06.04.2016. u 15:02

Književno veče "Slika žene u crnogorskoj književnosti", posvećeno mjesecu žena, održano je u restoranu Sindčel, u organizaciji Forum žena nikšićkog odbora GP URA.

Tom prilikom o slici žene u crnogorskoj književnosti govorile su mr Olga Vojičić-Komatina, prof. Ksenija Rakočević i prof. dr Rajka Glušica, koja je u ime nikšićkog odbora GP URA pozdravila prisutne.

 Ona je govorila o slici žene u crnogorskoj književnosti XIX vijeka, te se osvrnula na činjenicu da upravo u tekstovima Njegoša i Marka Miljanova biva uspostavljen kult uzorne žene, koja je deindividualizovana, a kojoj je osnovna svrha da bodri, podržava, a kad pogine, da žali brata, oca, sina, muža…

‘’U kanonskim tekstovima crnogorske književnosti znatno manje ima ženskih likova, a primjer  je Gorski Vijencac u kome se pojavljuju svega dva ženska lika, o kojima ne doznajemo gotovo ništa. To su sestra Batrićeva i jedna baba.  U Miljanovim ,,Primjerima čojstva i junaštva“ svega tri puta su žene u centru i to onda kada doprinose snaženju crnogorskog patrijarhalnog ustrojstva’’, navela je ona.

Glušica, profesorica crnogorskog jezika i južnoslovenskih književnosti, govoreći o razgradnji tradicionalnog motiva žene u crnogorskoj književnosti , dodala je da se žena u crnogorskoj književnosti ipak nije uvijek modelovala kao uzorna, te su, kako je rekla, odstupanja od norme koju treba poštovati bila česta.

‘’ Žena je diskriminaciju trpjela čak i u književnim tekstovima, te, za razliku od muških likova, žene nijesu dobijale mogućnost druge šanse’’, rekla je Glušica.

Mr Olga Vojičić-Komatina je, govoreći o slici žene u crnogorskoj poeziji, naznačila da je žena bila i ostala nepresušna inspiracija za crnogorske pjesnike, te je konstatovala da gotovo da nema pjesnika u našoj književnosti koji žene nije obožavao bar u svojim stihovima. Svoje izlaganje završila je stihovima iz Balkanse carice, Nikole I Petrovića.

Kako je istaknuto,  ovo je prva u nizu književnih večeri koje će Građanski pokret URA organizovati, ali i prva u seriji tribina na kojima će se govoriti o ženama, skrećući pri tom pažnju da žena nerijetko u našem društvu jeste žrtva nasilja, te da se o tome mora progovoriti. 

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci