Bolest kvrgave koež: Stoka umire i nakon vakcinacije

Najgore je na katunu Goleš gdje stoka umire i nakon vakcinacije. Veterinari savjetuju oprez kod konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda, dok za uništen stočni fond stočari krive resorno ministartsvo.

Prema posljednjim podacima Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Ministarstva poljoprivrede, u Crnoj Gori je zabilježeno 212 slučaja bolesti kvrgave kože goveda.

U kolašinskoj opštini, gdje se bolest širi, stanje u stočnom fondu je alarmantno. Najlošija situacija je na katunima Goleš i Ljevišta gdje, kako je kazao Dnevnim novinama veterinar Saša Drljević, trenutno ima 20 oboljelih grla.

“Izlazimo na teren i po određenoj proceduri vršimo zakopavanje uginulih goveda, što dalje od naseljenih mjesta, izvora, rijeka… Mještani nam odmah javljaju čim grlo oboli ili ugine”, kazao je Drljević i dodao da meso u prehrambene svrhe nije za upotrebu sedam dana, mlijeko je najbolje prokuvavati, dok se se sir i kajmak ne trebaju koristiti sve dok traje epidemija.

On tvrdi da je upoznat sa jednom od odluka gdje je opština dužna da već početkom maja zaprašuje grad od komaraca, ali da se sad sa svim tim zakasnilo.

Bolje je, kaže, i sad to da se učini i bar nešto pokuša, mada je šteta na području opštine ogromna.

Veljko Bulatović domaćin iz sela Trebaljeva nadomak Kolašina koji je do izbijanja ove epidemije posjedovao mini farmu ostao je samo na jednom grlu.

“Naša farma je potpuno uništena od ove bolesti. Tri su nam muzne krave na farmi uginule, a ostala je samo jedna junica. Nije ovako samo kod mene, već u cijelom selu. Veliki je broj oboljelih krava, situacija je i u drugima selima i katunima ista, ako ne i lošija. U kolašinskoj opštini stočni fond je potpuno uništen, nije se pravovremeno intervenisalo. To je trebalo da se uradi još u maju. Odmah je trebalo krenuti sa vakcinacijom, no niko na to nije obraćao pažnju. Dobro se još prije toga znalo da se bolest kvrgavih krava u zemljama okruženja već pojavila, naši su se oglušili na tu pojavu”, kazao je Bulatović.

On tvrdi da se javnost ne obavještava o pravom stanju sa terena, jer je broj uginule stoke mnogo veći nego što se javlja preko javnih glasila.

Za nadomještanje štete nastale ovom epidemijom, kako je objasnio, trenutno se vrši procjena i kako se ona obavlja za sada se može reći da se drže neke sredine.

“Te su procjene na nekom srednjem nivou, ali ako se bude vršila revizija te procjene, onda tu neće biti ništa. Oni planiraju da se uvezu krave koje koštaju po 3.000 eura, ali one su lošije od naših krava, njihov kvalitet je takođe loš, a one nijesu prilagođene da bi živjele na ovim područjima. Recimo, iako je jedna sad od već uginulih mojih krava imala 14 teladi, neko bi rekao da je stara, a nije. Ona je meni davala 25 litara mlijeka dnevno, tako da niko od nas neće prihvatiti te uvozne krave, jer to su krave sa farmi navikle na prehranu i pitome trave, dok je kod nas oštra planinska i divlja trava, zato i imamo najkvalitetnije mliječne proizvode”, istakao je Bulatović.

Za njih su, kako je kazao, jedino prihvatljive autohtone domaće planinske krave.

Za domaćine i proizvođače mliječnih proizvoda šteta je ogromna, kaže Bulatović, koji je i proizvođač lisnatog sira. Kako će dalje oni proizvođači, kojima su jedini prihodi bili od proizvodnje mliječnih proizvoda, kaže, ostaje da se vidi.

Izvor:CdM