Andro Martinović: Odričemo se honorara da bismo radili

Snimanje ovog cjelovečernjeg ostvarenja, koje produciraju kuće „Artikulacija” iz Podgorice i „Zilion” Lazara Ristovskog, koji i igra jednu od glavnih uloga u filmu, prekidano je u nekoliko navrata zbog nedostatka novca.

Ipak, i uz sredstva koje je izdvojilo Ministarstvo kulture Crne Gore i Filmski centar Srbije, ovaj igrani film trebalo bi da ugleda svjetlo dana naredne godine. Potom dolaze festivali i eventualna bioskopska distribucija.

“Nisu problemi još uvijek riješeni do kraja, ali prošli smo najtežu fazu. Ostaje borba za postprodukciju da bi film konačno stigao do gledalaca. Sad nam ostaje da se sretnemo s materijalom koji smo napravili i naravno da montaža pokaže i ono dobro i ono što je moglo bolje. Eto, film je tajna sve dok se ne završi”, kazao je  Martinović, koji obavlja dužnost v.d. direktora Crnogorske kinoteke.

Osim konačnog sadržaja filma tajna je, zasad, i naziv ovog ostvarenja, koje se snimalo pod radnim imenom „Vrijeme između nas”. Kako ističe reditelj, intenzivno se traga za naslovom koji bi najbolje odgovarao sadržaju ostvarenja koje se sastoji iz tri priče. Bez obzira što su smještene u naše, jugoslovenske istorijske okvire, ove priče, kako ističe Martinović, po porukama i značenju prevazilaze naše prostore.

“Tema je univerzalna, iako je smještena u naš društveni i istorijski kontekst. Ali, bavi se najličnijim odnosima, čak i arhetipskim, kao i situacijama koje se u psihologiji zovu granične situacije, koje naše živote mijenjaju iz osnova”, kaže režiser.

Kao v.d. Crnogorske kinoteke Martinović je u toku svih zbivanja koa se tiču domaće kinematografije.

“Rješavanje problema Kinoteke, koja godinama čeka svoj prostor, i formiranje Filmskog centra jedan je od poslova koji čeka novog ministra kulture Janka Ljumovića. Filmski radnici Crne Gore s pravom očekuju od ministra da riješi ova pitanja koja imaju i zakonsko uporište, ističe Martinović. Mi imamo Agendu, koja stoji, već, izvjesno vrijeme. Dakle, ona ne zavisi od personalnih rješenja, mi prosto insistiramo na primjeni nekih zakonskih odredbi, na kojima smo radili, kao i na primjenu strategija kulture, koje takođe postoje. Kinematografija jeste zapostavljena, i mi, koji se bavimo filmom prolazimo kroz poprilične muke. Mi volimo film, i ne bih želio da ovo ispadne neka jadikovka, jer smo znali da ovo nije povoljna sredina za sedmu umjetnost. Ali, ubijeđen sam da sa resursima kojima raspoložemo možemo da uradimo više, mnogo više, samo, za to nam nam nedostaje volje kod onih koji donose odluke”, kazao je on.

Uz konstataciju da je uprkos svemu crnogorska kinematografija sve aktivnija i življa, on je naglasio „da su filmovi sve bolji, i da će doći još bolji” .

“Pokazujemo da ima opravdanja za ulaganja u nas, iako dobijamo mala sredstva, mala čak i za autore iz regiona, da ne pominjem Francusku i Njemačku”, kazao je Martinović.

Svjestan je da naši filmski autori ne mogu da očekuju znatno veća sredstva, ali mu smetaju zlonamjerni komentari objavljeni po nekim domaćim medijima o tome kako se kod nas troše pare za filmove, a pri tome se uopšte ne pominje koliko se para daje na kinematografiju u zemljama regiona.

“Ne postavlja se pitanje sa koliko krećemo u stvaranje filma. Znate, nas film ne košta manje nego druge. A, znate zašto ispadne da je jeftiniji? Zato što se mi odričemo honorara! Kao i naši prijatelji koji rade sa nama. Oni jednostavno to rade jer to vole i žele da rade i misle da je to ulaganje koje će im jednog dana biti korisno. Tako, na neki način obezbjeđuju i kontinuitet u radu”, prokomentarisao je Martinović.

Scenario za ovaj film je nagrađen prvom nagradom na Konkursu za sufinansiranje kinematografije Ministarstva kulture Crne Gore, a našao se i u Ste1lpk selekciji Sarajevskog filmskog festivala kao jedan od deset projekata iz jugoistočne Evrope koji se preporučuju evropskim filmskim producentima.

Glumci sagovornici

“Sve tri priče imaju različitu glumačku postavku. Ekipu treće priče, čije je snimanje nedavno završeno predvode Lazar Ristovski i Mirko Vlahović, a tu su i Dubravka Drakić, Gorana Marković, Danica Ristovski i mnogi drugi”, otkriva Martinović.

U prethodnim pričama ovog filmskog triptiha igraju, između ostalih, i Marko Baćović, Srđan Grahovac, Jovan Krivokapić i Simo Trebješanin.

“Imao sam zadovoljstvo da kroz film prođe veliki broj glumaca. Saradnja je bila veoma zanimljiva. Saradnja sa onim glumcima koji su veći i bolji u svom poslu bila je zanimljivija i sadržajnija. To objašnjavam ti me što oni nisu dobri samo u glumi, već su pravi saradnici, prate ono što se događa sa filmom, učestvuju aktivno u procesu stvaranja filma. Bili su mi veoma korisni sagovornici tokom rada na setu i mogao sam sa njima da provjerim neke svoje ideje, zamisli... To vam puno znači, jer čovjek se dok radi film ponekad osjeća usamljenim, pa mu je potrebno da ima sagovornika”, objasnio je Martinović.

Izvor: CdM