Sindikati: Ljekari i nastavnici ne smiju biti nezadovoljni

Ipak, i prosvjetari i zdravstveni radnici nadaju se većim zaradama i boljem socio-ekonomskom statusu.

Rješavanje lošeg socio-ekonomskog statusa zdravstvenih i prosvjetnih radnika prioriteti su u 2017. godini za sindikate prosvjete, zdravstvenih radnika i doktora.

Sindikat prosvjete Crne Gore očekuje, kazao je za Dnevne novine predsjednik te sindikalne organizacije Zvonko Pavićević, veoma tešku i napornu 2017. godinu, imajući u vidu “usvojeni restriktivni Budžet za 2017. godinu sa mjerama sanacije javnih finansija”.

“Najavljene mjere Vlade za Sindikat prosvjete nijesu prihvatljive, jer pogađaju najširi sloj građana koji imaju najniža primanja, a među njima su svakako i prosvjetni radnici. Naglašavali smo godinama, a i sada ponavljamo, da Vlada posebnu pažnju treba da obrati na naplatu poreza, borbu protiv sive ekonomije, štednji na svim nivoima, čime bi se na brz način konsolidovale javne finansije bez udara na građane koji ionako imaju niska primanja”, istakao je Pavićević.

On podsjeća da je zarada zaposlenih u prosvjeti ispod državnog nivoa, što apsolutno nije adekvatno značaju koje ima obrazovanje i poslu koji obavljaju prosvjetni radnici.

“Sa dozom blagog optimizma smo dočekali izjavu premijera da će jedan od prioriteta u radu buduće Vlade biti poboljšanje obrazovnog sistema i vraćanje ugleda i dostojanstva prosvjetnih radnika. Pitamo se na koji način će se vratiti ugled i dostojanstvo prosvjetnim radnicima nakon najave da će zarade praktično biti zamrznute sljedeće dvije godine”, kazao je Pavićević i naglasio da će, nažalost, prioritet Sindikata prosvjete u 2017. godini biti da sačuva i ovaj minimum ekonomsko socijalnog standarda koji imaju prosvjetni radnici.

U sistemu zdravsta svake godine su očekivanja velika, a objektivna dešavanja, smatra predsjednica Sindikata zdravstva Crne Gore dr Ljiljana Krivokapić, mnogo manja od očekivanog.

Poboljšanje standarda zaposlenih u zdravstvu je prioritet i to na način što će se, kako je rekla, odvojiti rad od nerada i nagraditi oni sa većom učinkovitošću. Racionaliacija u svim sferama koja će, kako ističe, stvoriti potencijalnu mogućnost povećanja zarada iz sopstvenih sredstava.

“Svjedoci smo da se budžet planiran za zdravstvo svake godine povećava i uvijek je nedovoljan za funkcionisanje istog. Prenesena dugovanja iz ranijeg perioda se nagomilavaju, ne planira se stavka u budžetu za povećanja zarada, iako se to očekuje u narednom periodu”, kazala je Krivokapić i dodala da će sa 196 miliona eura za 2017. godinu, 11 manje od traženog, biti teško za funkcionisanje.

U prilog tome ističe činjenicu da će se prvi put ove godine visoko sofisticirana medicina, transplantacije, finansirati iz kapitalnog budžeta, a do sada je to bilo od sopstvenih sredstava.

“Takođe, treba ulagati u infrastrukutru, obnavljati dotrajale objekte i medicinsko-dijagnostičke aparate”, kazala je Krivokapić, objašnjavajući da je u svijetu praksa da nakon pet godina aparatura bude zamijenjena modernijom, a kod nas dok nas ne izda.

Treba raditi i na, kako je rekla, obnavljanju i podmlađivanju kadra, davanju specijalizacija, kontinuiranoj medicinskoj edukaciji koja podrazumijeva praćenje dostignuća ne samo u zemlji već i na internacionalnom nivou.

“Svjedoci smo da je zadnjih nekoliko godina pokušavana reforma zdravstva. Prvo je bila regionalizacija koja nije nikada zaživjela i najnovija najavljena krajem 2016. godine, koja je podrazumijevala privatizaciju, putem koncesija, za koju smo bili u startu protiv da privatno javno partnerstvo u nekim segmentima, ali ne na kompletni zdravstveni sistem”, ponovila je Krivokapić. Naglasila je da treba nastaviti preko Stambene zadruge zdravstva graditi stanove za zaposlene i dobijanje kredita za adaptaciju istih.

Rješavanje lošeg socio-ekonomskog statusa ljekara je, smatra predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore dr Milena Popović-Samardžić, prioritet za dostizanje kvalitetnije zdravstvene zaštite.

“Niske zarade stvorile su ogromno nezadovoljstvo kod ljekara koje za posljedicu ima odliv najboljeg ljekarskog kadra, gubitak motivacije u svakodnevnom radu, a što svakako doprinosi lošijem kvalitetu zdravstvene zaštite. Smatramo da kao društvo sa najnižim brojem ljekara po glavi stanovnika sebi ne možemo dozvoliti nezadovoljnog, nedovoljno plaćenog, obespravljenog lj ekara. Jačanjem pozicije ljekara u društvu u socioekonomskom smislu stvoriće osnovne preduslove za unapređenjem kvaliteta zdravstvene zaštite, uslove za vraćanje povjerenja građana u institucije sistema zdravstvene zaštite Crne Gore”, zaključila je Popović-Samardžić i istakla da očekuje da to budu prioriteti i novog ministra zdravlja i njegovog tima.

Izvor: CdM