Projekat prevođenja Zete u Krupac brine mještane Brezovika, ne žele potočić umjesto rijeke

Ideja o prevođenju Zete u Krupac datira još od 1968. godine, ali tadašnji i sadašnji projekti se, tvrde mještani, umnogome razlikuju.

“Taj projekat iz 1968. podrazumijevao je optimalno korišćenje voda gdje bi EPCG prevela viškove vode. I tu ništa nije sporno, jer je takva ideja dobra ne samo za EPCG, nego za cijelu zajednicu. Ali, 2014. godine je priča aktuelizovana i projekat i elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu predviđa da će 300 dana u godini ispod brane protok vode biti 1.300 litara u sekundi. Sami navode da je to nedopustivo sa stanovišta ekosistema Zete i okolnih ekosistema”, kazao je “Vijestima”  mještanin Brezovika Nebojša Vukićević.

Kako ističe, projektom je planirano da u dužini od devet kilometara umjesto rijeke teče potočić.

“Ne želimo da oborimo projekat, ali nećemo  umjesto Zete da imamo potočić. Voda u svakom slučaju ide Elektroprivredi, samo tražimo da se postave stvari na svoje mjesto, da se s jeseni i zimi prevodi višak vode, a da u ostalim mjesecima rijeka teče. Zato želimo da čujemo mišljenje struke i nauke”, rekao je Vukićević.

Mještani su dobili informaciju da se izgleda radi o grešci  hidrologa i da umjesto cifre od 1.300 treba da stoji 10 litara u sekundi. Ali, žele da ih o tome informišu nadležni iz EPCG. Zbog toga su za nedjelju u 18 sati zakazali sastanak u Domu Mjesne zajednice Tović, u Brezoviku, i pozvali predstavnike ekološkog pokreta Ozon, Društva mladih ekologa Nikšić, kao i predstvnike EPCG.

Građevinski radovi na realizaciji glavnog projekta prevođenja  dijela rijeke Zete u akumulaciju Krupac i spajanje  akumulacija Krupac i Slano, trebalo bi da počnu u junu ove godine, saopšteno je “Vijestima” iz EPCG.

“EPCG je ugovor o tome, nakon uspješno sprovedenog postupka javnih nabavki uz poštovanje zakonskih odredbi, zaključila sredinom oktobra, sa konzorcijumom MPB, koji predvodi nikšićka kompanija Mehanizacija i programat.  Građevinski radovi vrijedni su oko 24, 5 miliona eura, a obuhvatiće izgradnju brane na rijeci Zeti  i nasipa uzvodno od brane, zatim izgradnju  dovodnih i odvodnih kanala, ulaznih građevina, dovodnih tunela: Zeta – Krupac i Krupac – Slano, komandne zgrade na platou tunela, pristupnih puteva i energetsko uređenje  na  potezu Zeta – Krupac i  Krupac-Slano”, naveli su iz kompanije.

Građevinska dozvola trebalo bi da se obezbijedi u prvoj polovini 2017. godine do kada bi od resornih ministarstava trebalo da budu pribavljene neophodne saglasnosti.

Miločani:Lokacija brane na rijeci Zeti, zaštitnih nasipa i okoline

“Očekuje se da do tada bude eksproprisano potrebno zemljište na samom zahvatu rijeke Zete, na lokalitetu Zavrh i raspisan tender za izbor najboljeg ponuđača  za elektro i mašinske radove, koji su planirani da se izvode uporedo sa građevinskim radovima”, dodali su iz EPCG.

Rezultati detaljne analize energetsko-ekonomskih i finansijskih parametara, kako su  istakli iz kompanije, pokazali su punu ekonomsku opravdanost  projekta  s obzirom na to da će se njegovom realizacijom godišnja proizvodnja HE Perućica podići za oko 30 GWh električne energije, dok će godišnji  prihodi najstarije velike hidroelektrane biti veći  za 2,5 do, čak, 3,7 miliona eura, uzimajući u obzir  prosječnu cijenu električne energije na berzi.

“Period vraćanja investicije za najpovoljniji razmatrani scenario je sedam godina, a godišnji prihodi direktno će zavisiti od cijene električne energije na berzi kao i hidroloških prilika”, saopštili su iz EPCG.

Perović: Projekat  zasnovan na rješenju starom više decenija

Direktor Ozona Aleksandar Perović  smatra da je projekat prevođenja Zete u Krupac i spajanje Krupačkog i Slanog jezera sa aspekta uticaja na životnu sredinu problematičan jer je zasnovan na Pravilniku o ekološki prihvatljivom protoku čija je metodologija kako se pokazalo upitna.

“Sem što se mora voditi računa o rječnom i povezanim ekosistemima, biološkom minimumu Zete, a što kontroverzni Pravilnik dovodi u pitanje, veoma je važno sačuvati čistu vodu izvorišta Poklonci i Krupačkog i Slanog jezera”, kazao je Perović “Vijestima”.

Dodaje da bi svaka intervencija na Zeti trebalo da bude zasnovana na kvalitetnim ekološko-ekonomskim analizama i stručnim podlogama, što trenutno nije slučaj jer se insistira na rješenju u glavnom projektu koje je staro više decenija i koje nikada nije dobilo podršku stručne javnosti.

  vijesti.me