Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

CEDIS: Struju najviše kradu bogati

light-bulb-3104355_960_720
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 14.05.2018. u 07:06

Struju u Crnoj Gori najčešće kradu imućniji građani i nanose višemilionsku štetu, tvrde u elektrodistributivnom sistemu (CEDIS). S druge strane, iz Centra za zaštitu potrošača tvrde da CEDIS, u brojnim slučajevima, prisiljava potrošače da plate i ono što nijesu potrošili.

Rukovodilac Sektora za mjerenje u CEDIS-u, Vladimir Kaluđerović, kaže da su, kod pametnih brojila, najintezivnije krađe u Nikšiću i taj grad odskače od ostatka Crne Gore.

“Od 171. brojila koje je oštećeno na sofisticirani način što je otkriveno u posljednjih sedam mjeseci, 140 brojila je u Nikšiću. To ne može uraditi bilo ko, već organizovane grupe”, rekao je Kaluđerović. 

On tvrdi da se radnicima CEDIS-a prijeti, uništavaju im se i privatna vozila. U neovlašćenoj potrošnji, kako kaže, je zanemarljivo učešće ugroženih socijalnih kategorija društva.

“Mnogo češće, nažalost, u neovlašćenoj potrošnji struje učestvuju imućni građani ove države, biznismeni, nego siromašniji građani”, rekao je Kaluđerović.

U Crnoj Gori se oko 400 miliona kilovat časova izgubi na godišnjem nivou, to su podaci za 2017, navodi Kaluđerović. Od toga su polovina tehnički, a polovina gubici koji idu na neovlašćenu potrošnju.

Gubici umanjuju kapacitet CEDIS-a

“U novcu, 8 miliona je direktna šteta CEDIS-a, nekih 5-6 miliona još izgubi što korisnici ne plate nadoknadu koju bi trebalo da plate, dok budžet Crne Gore izgubi oko 2 miliona”, naglasio je Kaluđerović.

Gubici umanjuju kapacitet CEDIS-a da razvije mrežu, popravi kvalitet napajanja i kompletan sistem.

CEDIS je, kako tvrdi, obavezan da isključi svako mjerno mjesto na kojem postoji neovlašćena potrošnja i da uradi obračun neovlašćenje potrošnje, da bi se nadoknadila šteta.

“Nije to sad naša slobodna volja kakav ćemo obračun neovlašćene potrošnje da napravimo, već postoje metodologije po kojima mi moramo da radimo i postupamo”, rekao je Kaluđerović.

Time ne utvrđujemo krivicu, to je posao sudskih organa, navodi predstavnik CEDIS-a i dodaje da se potrošači bez Ugovora o priznanju i izmirenju duga ne mogu ponovo priključiti na mrežu.

Predstavnik Centra za zaštitu potrošača Dragomir Ćalasan kaže da je sporna metodologija CEDIS-a, koju je donio Odbor direktora te kompanije.

Potrošači da anonimno prijave

“Jer ako kažemo da, za tri mjeseca neovlašćene potrošnje struje, neko treba da plati 2, 3 ili 4 hiljade eura, onda to ne može da bude naknada štete. Imam slučaj gdje čovjek uredno plaća, ali je odjednom lopov i krade struju. A još nije u mogućnosti da kontroliše svoje brojilo, jer ga je CEDIS izmjestio iz stana i prebacio preko ulice”, navodi Ćalasan.

On tvrdi da su brojni slučajevi da potrošači na sudu ne mogu da dokažu nevinost, iako nijesu krali struju.

“Novi zakoni vrlo malo štite potrošače, jer daju monopolski položaj CEDIS-u da se ponaša onako kao što se ponaša. Da prisiljava ljude da priznaju da su potrošili ono što nijesu potrošili”, rekao je Ćalasan.

Metodologija je ista, kao svuda u okruženju i odobrila je Regulatorna agencija za enegretiku, odgovorio je Kaluđerović. Dodaje da onaj ko neovlašćeno troši struju, ne vodi računa o potrošnji i ne troši kao prosječno domaćinstvo.

“Imamo jedan ugledni restoran u Podgorici, gdje smo umjesto računa od 1.500 ili 1.600 eura mjesečno, u kontinuitetu imali račune od 200 ili 300 eura”, rekao je Kaluđerović.

On tvrdi da im svi potrošači na mejl adresu mogu dostaviti anonimne prijave u vezi neovlašćene potrošnje, ili rada zaposlenih i da će svi slučajevi biti procesuirani.

“Na sreću građana i CEDIS-a, mi smo značajno unaprijedili naš mjerni sistem i jedan smo od operatera koji našim korisnicima dostavlja najpreciznije i najblagovremenije račune”, rekao je Kaluđerović.

Milutin Ostojić, ekspert za energetiku, kaže da ima više načina za krađu struje, iako su nova, pametna brojila smanjila tu mogućnost.

“CEDIS uvijek podnese krivičnu prijavu i to što sam ja gledao presuda, uglavnom su se sve završile sa nekom uslovnom kaznom i eventualno nekom malom kaznom u materijalnom smislu”, rekao je Ostojić.

 

Izvor: rtcg.me

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Na kraju prvog kvartala bilježi se kontinuirani trend rasta budžetskih prihoda, te je za prva tri mjeseca prihodovano 580,4 miliona eura, što je 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, odnosno 4,7 miliona eura više u odnosu na isti period prethodne godine, saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).
Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,1 odsto veća u odnosu na februar.