Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Ako izostane dogovor, ima arbitraža i sud

RTCG
  • Autor onogost.me
  • 02.02.2024. u 12:10
Crna Gora nesumnjivo polaže pravo na korišćenje voda Bilećkog jezera, po svim domaćim i međunarodnim propisima koji uređuju ovu materiju, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Iz resora Saše Mujovića poručili su da je stav aktuelne Vlade da se ovo pitanje mora aktuelizovati, kako bi se riješilo na najefikasniji način, u skladu sa međunarodnim pravom i praksom, jer je krajnje vrijeme da Crna Gora valorizuje ovaj potencijal, čime bi ostvarila evidentan energetski, vodoprivredni i opšti ekonomski razvoj, a sve u skladu sa legislativom EU.

“Evidentno je da Crna Gora ima značajan udio u hidroenergetskom potencijalu hidrosistema HS „Trebišnjica“, ali da ga nije koristila decenijama i krajnje je vrijeme da ga valorizuje. Postoji mogućnost djelovanja u pravcu organizovanja međunarodne arbitraže za rješavanje ovog spornog pitanja, ali treba imati u vidu da bi sudski proces pred Međunarodnim sudom mogao biti izuzetno skup i dugotrajan. Namjera nam je da postignemo trojni sporazum između Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske, Hrvatske i Crne Gore o podjeli i korišćenju hidroenergetskog potencijala Trebišnjice tako da svaka država dobije ono što joj po međunarodnom pravu pripada”, kazali su Ministarstva energetike za Pobjedu.

Iz tog resora naglašavaju da je riječ o izuzetno komplikovanom procesu koji ,,nažalost, nije riješen više od pola vijeka“. Naveli da je crnogorska vlada od 2003. godine preduzimala niz aktivnosti u cilju postizanja dogovora sa Bosnom i Hercegovinom, odnosno njenim entitetom RS po pitanju podjele hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera, međutim dogovor nije postignut.

“To je pitanje koje se tiče tri države i ne odnosi se samo na pravičnu raspodjelu hidropotencijala jezera, nego i na ono što nam je pripadalo u prethodnom periodu. BiH, kao i Hrvatskoj odgovara status quo, jer na taj način nesmetano koriste potencijal, proizvode električnu energiju, a da nemaju nikakvih obaveza prema Crnoj Gori”, saopštili su iz Ministarstva i dodali da se zbog toga mora ići u tri međusobno povezana pravca, koji zahtijevaju uključivanje tri države, više institucija, različitih resora i lokalne uprave ,,a najnepoželjniji scenario je Međunarodni sud“.

Iz Ministarstva energetike kažu da je prvi pravac postupak za utvrđivanje prava Crne Gore u valorizaciji bilećke akumulacije i hidropotencijala Trebišnjice.

“Rješavanje pravične raspodjele hidroenergetskog potencijala hidrosistema Trebišnjica, koji u cjelosti koriste druge države, je veoma važno pitanje za Crnu Goru, koja nesumnjivo polaže pravo na korišćenje voda Bilećkog jezera, po svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima koji uređuju ovu materiju. Procjenjuje se da Crnoj Gori pripada površina 40 odsto sliva Bilećkog jezera, kao i 24 odsto od ukupne zapremine akumulacije”, saopštili su iz Ministarstva i dodali da je drugi pravac pitanje naknade za korišćenje voda Bilećkog jezera.

“Poznato je da Crna Gora do danas nije dobila naknadu ni za jedan kilovat sat električne energije koji se dobija korišćenjem voda Bilećkog jezera, iako su crnogorske vlasti nekoliko puta pokretale to pitanje. Nećemo reći ništa novo ako kažemo da vlasti Hrvatske i BiH gdje se, na teritoriji RS većinom nalazi Bilećko jezero, nijesu bile kooperativne”, istakli su iz Ministarstva.

Izvor: pobjeda.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    1

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Bivši radnici drvoprerađivačke i šumarske industrije do septembra mogu predati zahtjeve za otpremnine do 12.000 eura. Predviđeno je to Zakonom o naknadama bivšim radnicima giganata u tom sektoru koji su otišli pod stečaj.
    Zbog državnog praznika i neradne nedelje tri dana biće zatvorene prodavnice, a ukupno tokom godine prema analizi Unije poslodavaca, neradnih dana je 68.