EPCG u brojkama (1)

Kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta  planiramo da radimo u budućnosti. S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.

Sličan osvrt sam napisao i u septembru 2022. godine kada je EPCG, zbog neviđene suše i neviđenih cijena električne energije na berzama bila u minusu, na 30.09.2022 gotovo -88,656,390€, a na 31.10.2022 u minusu nevjerovatnih -99,057,102€. Tada su se mogli čuti vrlo zlonamjerni komentari, da je takav poslovni rezultat, posledica neznanja poslovodstva, prekomjernog zapošljavanja, neracionalnog odnosa prema imovini društva i tako dalje i tome slično.  Danas postoji jedan, mislimo manji, dio javnosti koji određene odluke, aktivnosti  i poslovne procese u EPCG tumači na, po našem dubokom uvjerenju, zlonamjeran, nestručan, populistički, a poneko, čini mi se, i na kukavički i dodvornički način. U životu, a samim tim i poslovima kojima se bavimo, bilo da je to politika, privreda, kultura, sport, postoje elementarni kodeksi koji se moraju poštovati. Preovladava mišljenje da je kritika dobra, i da nas ona čini boljima. Potupuno smo saglasni sa ovim postulatom, ali uz određene izuzetke. Ovi izuzeci se odnose na kritiku koja dolazi iz iste, ili slične profesije. Kritikovati, a ne nuditi rešenja, i ne predlagati šta bi bilo bolje u budućnosti, ili šta je bilo bolje da se uradilo u prošlosti, predstavlja kritizerstvo (kritizerstvo-imenica, neosnovano, neargumentovano, nekonstruktivno kritikovanje pojedinaca, društva i pojava, zajedljivo naklapanje).

I u septembru 2022. godine, 18 mjeseci od dolaska novog poslovodstva EPCG, tekst započet analizom situacije u prethodnom periodu, tako ćemo krenuti i ovoga puta uvodeći i neke nove elemente značajne za potpuno razumijevanje situacije u elektro-energetskom sektoru.

ŠTA SE DEŠAVALO TOKOM PRETHODNE 3 ODNOSNO, 4 DECENIJE, DO MARTA 2021. GODINE?

Da bi mogli da pričamo o sadašnjosti ili budućnosti, neophodno je osvrnuti se na prošlost.  Osvrtanje na prošlost u ovoj analizi nema za cilj da se pošto poto kritikuju određene odluke, već da se ukaže na politiku i viziju  razvoja koja je dominirala u oblasti elektro-energetike. Neke odluke mogu da donosu nepopravljivu štetu, a takođe i nedonošenje odluka u pravom momentu, takođe, može da proizvede negetivne, i vrlo teško popravljive, efekte za budućnost. Bez obzira što smo saopštili, da cilj osvrtanja na prethodni period nije kritika radi kritike, odmah moramo konstatovati da u prethodnom periodu nijesmo imali nikakvu politiku u oblasti elektro-energetike, a vizija razvoja bila je na nivou 1945. godine, a o pogrešnim i nedonešenim odlukama bavi ćemo se u ovoj analizi.

Elektro-energetika je oblast koja teško može dati rezultate u kratkom vremenskom periodu, ali mora se posvećeno raditi svaki minut, sat, mjesec i godinu. Suština je da se ima  vizija razvoja, i da je ta vizija  testirana i provjerena od najeminentnih institucija i pojedinaca. Onda se može desiti da se ostvare dobri rezultati i u kratkom vremenskom periodu.

Nekome može biti dosadno, ali moramo odgovoriti na osnovno pitanje, šta je to rađeno u prethodnih 40 godina, šta je urađeno u poslednjih 40 mjeseci, od kraja marta 2021. godine do danas, i šta se  planira uraditi u narednom periodu. Odgovori na ova pitanja pokazaće ko je i kako radio, ko ima jasnu politiku i viziju, a ko je lutao ili sad luta.

Jedno malo podsjećanje, naša najstarije postrojenje, HE „Perućica“, pušteno je u rad 1960. godine (agregati I i II 1960. godine, agregati III, IV i V 1962. godine i agregati VI i VII 1977. godine). Potom je, 1976. godine, otvorena HE „Piva“, a posljednji izvor električne energije koji je, 1982. godine, završila EPCG jeste TE „Pljevlja“. Od 1960. do 1982. godine, za period od 22 godine, izgrađene su tri elektrane čija je ukupna instalisana snaga 874 MW. U periodu od 1982. godine do juna 2022. godine (40 godina) EPCG nije izgradila niti jedan jedini novi MW izvora električne energije, osim ako tu ne računamo, takozvane povlašćene proizvođače, koji su izgradili 170MW novih izvora, što kao mini hidroelektrane i dva, relativno velika, vjetroparka( Krnovo i Možur),  od kojih isključivu korist imaju njihovi graditelji, a EPCG i Crna Gora, sad slobodno možemo reći, veliku štetu.

Za prethodni period važno je, osim najbitnije konstatacije da EPCG, od 1982. godine nije izgradila ni jedan izvor električne energije, istaći nekoliko značajnih poslovnih odnosno neposlovnih odluka koje su bitno uticale, a i danas utiču na poslovanje EPCG.

Prije analize ovih odluka važno se je upoznati sa poslovnim rezultatima EPCG i EPCG-GRUPE ( EPCG – CEDIS – RUP – EPCG-SOLAR-GRADNJA – EPCG-ŽELJEZARA NIKŠIĆ -ZETA ENERGY – EPCG DOO BEOGRAD).

Poslovni rezultat u periodu   01.01.2002 do 31.12.2020.   godine iznosio je,  za EPCG  -(minus)  27.643.668€, a EPCG grupe -(minus) 6.691.551€.

Poslovni rezultat u  periodu  01.01.2021. do 31.12.2023. godine iznosio je,  za EPCG  +(plus) 104.145.801€, a EPCG grupe +(plus) 95.192.231€.

Možda će neko poslije ovih podataka odustati od daljeg čitanja, ovoga teksta i analize koja slijedi. Ovi podaci će biti dovoljni za donošenje zaključaka. Međutim ima dosta slučajeva gdje čisti brojevi odnosno bilansi mogu da sakriju stvarno poslovanje kompanije. Bilansi, ponekad,  mogu da budu negativni, a da se radilo dobro i posvećeno, ali zbog objektivnih razloga nijesu se ostvarili bolji rezultati. Važi i obrnuto, bilansi mogu da budu odlični i da kriju velike propuste u radu. Subjektivni faktori doprinesu dobrom rezultatu. Pogotovo to važi u energetici u Crnoj Gori, gdje padavine suštinski određuju poslovne rezultate. Sama ova konstatacija najbolje definiše rad odnosno nerad u prethodnih nekoliko decenija.

U sljedećem dijelu, predočićemo viđenje nekih važnih poslovnih odluka koje su usvojene prije 2021. godine.

MILUTIN ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA EPCG