Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Građani upućivali žalbe na račune za struju, vodu i telefon

slider111111111
Ilustracija
  • Autor onogost.me
  • 19.09.2016. u 11:11

Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) evidentirao je u posljednjih šest mjeseci 1,2 hiljade žalbi građana, koje su se najviše odnosile na javne usluge, naročito iz oblasti telekomunikacija, električne energije i vodosnabdijevanja.

Iz CEZAP-a su naveli da se potrošači najčešće žale na visinu računa, nepriznavanje zastarjelih potraživanja, nepoštovanje ugovornih odredbi i zakonskog roka za odgovor na prigovor.

„Žalbe građana iz domena javnih usluga su najteže za rješavanje, a procenat uspješno riješenih je veoma mali. Tu oblast je neophodno bolje regulisati, kao specifičan vid usluge i proizvoda, koje građanima obezbjeđuju subjekti, koji u principu imaju monopolistički položaj”, kazali su predstavnici CEZAP-a agenciji Mina-business.

Oni smatraju da je takva situacija rezultat monopolskog položaja subjekata, koji nemaju problem sa plasmanom proizvoda i usluga.

„Takođe, nizak nivo razumijevanja za potrebe svojih korisnika, nepostojanje adekvatnih mehanizama za informisanje građana i transparentnosti u radu, kao i nepoštovanje odgovarajuće procedure za prigovore i žalbe doprinosi većem broju žalbi građana u oblasti javnih usluga“, ocijenili su iz CEZAP-a.

Kada je riječ o ostalim žalbama, potrošači su se uglavnom najviše žalili na kvalitet robe, nepoštovanje prava u vezi sa rokom za reklamacije, obavljanje obaveza trgovca na osnovu prava iz garancije i to kada je u pitanju tehnička roba, odjeća, obuća i namještaj.

“Žalbe koje se odnose na markete, najvećim dijelom u vezi su sa isticanjem takozvanih prevarnih cijena, to jest različitih cijena na rafu i na kasi, kao i sa akcijskim sniženjima”, rekli su iz CEZAP-a.

Česte su i, kako su dodali, žalbe potrošača na deklaracije proizvoda, koje su nepotpune, nejasne, često i neprevedene na crnogorski jezik, što je po Zakonu o zaštiti potrošača obavezno.

U CEZAP-u smatraju da je položaj potrošača, sa aspekta zaštite i edukacije u procesu napretka.

„Međutim, riječ je o procesu na kome treba kontinuirano raditi jer, prije svega, potrošači moraju znati koja su njihova prava, kako bi mogli prepoznati kada su im ona ugrožena i na vrijeme mogli reagovati”, ocijenili su predstavnici CEZAP-a.

Oni tvrde da potrošači moraju biti svjesni činjenice da su glavni akteri na tržištu i da od njihove aktivnosti i upornosti, često zavisi nivo njihove zaštite.

„Kada su u pitanju zakoni koji regulišu oblast zaštite potrošača, oni se različito primjenjuju ili ne primjenjuju, u koliziji su, na primjer sektorski zakoni, naročito u odnosu na Zakon o zaštiti potrošača“, naveli su iz CEZAP-a.

Stoga je, kako smatraju, neophodno više raditi na primjeni, monitoringu, izmjenama i dopunama postojećih zakona i podzakonskih akata, kako bi se osigurao zakonodavni okvir za adekvatnu zaštitu.

„Godinama radimo na edukaciji i informisanju potrošača ali nažalost, još ne možemo reći da je svijest potrošača na zadovoljavajućem nivou“, kazali su iz CEZAP-a.

Podizanje svijesti građana je, kako su dodali, dugotrajan i stalan proces u koji moraju biti uključeni svi akteri društva, a prije svega država, koja je obavezna da, kako tvrde, štiti svoje građane i u okviru te zaštite ih edukuje i informise o svim bitnim pitanjima iz domena prava potrošača.

“S obzirom na to da je novi Zakon o zaštiti potrošača, gotovo u potpunosti usaglašen sa direktivama EU, potrošači u Crnoj Gori bi mogli biti zaštićeni, kao u bilo kojoj zemlji u EU, kada bi se Zakon dosljedno primjenjivao”, rekli su iz CEZAP-a.

Bolja informisanost građana, uz pojačan i strožiji inspekcijski nadzor, doprinosi, kako su zaključili, kvalitetnoj zaštiti potrošača.

 

Izvor: rtcg.me

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Dvije prosječne zarade u Crnoj Gori nijesu dovoljne da podmire troškove iz sindikalne potrošačke korpe koje iznosi 2.000 eura, što nam i dalje govori da su troškovi života mnogo veći u odnosu na zarade, kažu sagovornici Portala RTCG.