Iz CEZAP-a su naveli da se potrošači najčešće žale na visinu računa, nepriznavanje zastarjelih potraživanja, nepoštovanje ugovornih odredbi i zakonskog roka za odgovor na prigovor.
„Žalbe građana iz domena javnih usluga su najteže za rješavanje, a procenat uspješno riješenih je veoma mali. Tu oblast je neophodno bolje regulisati, kao specifičan vid usluge i proizvoda, koje građanima obezbjeđuju subjekti, koji u principu imaju monopolistički položaj”, kazali su predstavnici CEZAP-a agenciji Mina-business.
Oni smatraju da je takva situacija rezultat monopolskog položaja subjekata, koji nemaju problem sa plasmanom proizvoda i usluga.
„Takođe, nizak nivo razumijevanja za potrebe svojih korisnika, nepostojanje adekvatnih mehanizama za informisanje građana i transparentnosti u radu, kao i nepoštovanje odgovarajuće procedure za prigovore i žalbe doprinosi većem broju žalbi građana u oblasti javnih usluga“, ocijenili su iz CEZAP-a.
Kada je riječ o ostalim žalbama, potrošači su se uglavnom najviše žalili na kvalitet robe, nepoštovanje prava u vezi sa rokom za reklamacije, obavljanje obaveza trgovca na osnovu prava iz garancije i to kada je u pitanju tehnička roba, odjeća, obuća i namještaj.
“Žalbe koje se odnose na markete, najvećim dijelom u vezi su sa isticanjem takozvanih prevarnih cijena, to jest različitih cijena na rafu i na kasi, kao i sa akcijskim sniženjima”, rekli su iz CEZAP-a.
Česte su i, kako su dodali, žalbe potrošača na deklaracije proizvoda, koje su nepotpune, nejasne, često i neprevedene na crnogorski jezik, što je po Zakonu o zaštiti potrošača obavezno.
U CEZAP-u smatraju da je položaj potrošača, sa aspekta zaštite i edukacije u procesu napretka.
„Međutim, riječ je o procesu na kome treba kontinuirano raditi jer, prije svega, potrošači moraju znati koja su njihova prava, kako bi mogli prepoznati kada su im ona ugrožena i na vrijeme mogli reagovati”, ocijenili su predstavnici CEZAP-a.
Oni tvrde da potrošači moraju biti svjesni činjenice da su glavni akteri na tržištu i da od njihove aktivnosti i upornosti, često zavisi nivo njihove zaštite.
„Kada su u pitanju zakoni koji regulišu oblast zaštite potrošača, oni se različito primjenjuju ili ne primjenjuju, u koliziji su, na primjer sektorski zakoni, naročito u odnosu na Zakon o zaštiti potrošača“, naveli su iz CEZAP-a.
Stoga je, kako smatraju, neophodno više raditi na primjeni, monitoringu, izmjenama i dopunama postojećih zakona i podzakonskih akata, kako bi se osigurao zakonodavni okvir za adekvatnu zaštitu.
„Godinama radimo na edukaciji i informisanju potrošača ali nažalost, još ne možemo reći da je svijest potrošača na zadovoljavajućem nivou“, kazali su iz CEZAP-a.
Podizanje svijesti građana je, kako su dodali, dugotrajan i stalan proces u koji moraju biti uključeni svi akteri društva, a prije svega država, koja je obavezna da, kako tvrde, štiti svoje građane i u okviru te zaštite ih edukuje i informise o svim bitnim pitanjima iz domena prava potrošača.
“S obzirom na to da je novi Zakon o zaštiti potrošača, gotovo u potpunosti usaglašen sa direktivama EU, potrošači u Crnoj Gori bi mogli biti zaštićeni, kao u bilo kojoj zemlji u EU, kada bi se Zakon dosljedno primjenjivao”, rekli su iz CEZAP-a.
Bolja informisanost građana, uz pojačan i strožiji inspekcijski nadzor, doprinosi, kako su zaključili, kvalitetnoj zaštiti potrošača.
Izvor: rtcg.me
