Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Investiciono-razvojni fond odobrio 44,9 miliona eura kredita

irf-crna-gora
Ilustracija
  • Autor onogost.me
  • 08.05.2020. u 11:38

Investiciono-razvojni fond je u periodu od 25.marta 2020. do 08. maja 2020.godine, primio 920 zahtjeva, od čega je odobrio 243 kredita u ukupnom iznosu od 44,9 miliona eura, dok je 188 zahtjeva trenutno u proceduri obrade. Do sada je odobreno 810 moratorijuma na finansijske plasmane odobrene od strane IRF-a u ukupnom iznosu od 158 miliona eura.

Iz IRF-a je saopšteno da je do sada odobreno 810 moratorijuma na finansijske plasmane odobrene od strane IRF-a u ukupnom iznosu od 158 miliona eura, a dodaje se da su prioritet i dalje preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena.

“To su ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali autoprevoznici, mali butici, frizeri, privatni dječji vrtići, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte i koji ih sada otvaraju ili koji će ih ubrzo otvoriti. Za njih odobravamo kredite namijenjene, prije svega, za isplatu plata zaposlenima i za zakupnine, dok ne počnu sa intenzivnijim radom”, navode u IRF-u.

Ukoliko je preduzeće korisnik subvencija za plate od strane Vlade, IRF isplaćuje razliku od iznosa subvencije do iznosa isplaćene neto zarade od strane poslodavca.

“Za subvencije od 70 i 50 odsto od minimalne zarade, razliku od 30, odnosno 50 odsto u bruto iznosu IRF može pokriti preko kredita”, ističu u IRF-u.

Prema njihovim riječima, kombinacijom mjera subvencija na minimalne zarade i kreditinom linijom obuhvatiće se što više malih preduzetnika i njihovih zaposlenih, s obzirom na ograničene finansijske resurse u ovom trenutku i ograničenom kreditnom aktivnošću banaka.

“Srednja i velika preduzeća, koriste tekuće kreditne linije za svoje potrebe jer je nužno sačuvati sva zdrava preduzeća i moramo voditi računa o projektima i investicijama koja su od presudnog značaja da se održi osnovna ekonomska aktivnost. Moramo biti svjesni da intenzitet uticaja ukupne situacije na preduzeća nije isti, nisu sva preduzeća u istoj poziciji u odnosu na akumulirani kapital, ukupne finansijske resurse, postojeće zalihe, ostvarene dobiti u prethodnom periodu itd, tj. nemaju svi istu mogućnost da amortizuju negativan uticaj ukupne situacije”, kazali u IRF-u.

Naglašavaju da ovo nije vrijeme za preduzeća koja žele iskoristiti povoljne uslove kreditne linije u cilju rješavanja problema poslovanja iz prošlosti.

“Niti mogu biti dio ove kreditne linije oni preduzetnici i preduzeća koja vide šansu da kroz date povoljnosti ostvaruju ekstra profit i da imaju bilo koje druge nezaslužene benefite, kao na primjer refinasiranje bankarskih kredita. Nije realno da srednja i velika preduzeća,koja imaju realni potencijal, koriste kreditnu liniju od 1,5 odsto za obrtna sredstva a ta kreditna linija je prije svega namijenjena za plate i zakupnine i to onima kojima je u ovom periodu najpotrebnije”, saopštili su iz IRF-a.

U tom smislu, IRF analizira svako preduzeće pojedinačno i na osnovu toga procjenjuje prioritet i donosi odgovrajuće odluke.

“Dakle, ne postoji pravo na kredit i nije moguće po automatizmu dobiti kredit, već IRF na osnovu svakog pojedinačnog zahtjeva i analize, u skladu sa realnom situacijom i potrebama, donosi pojedinačnu odluku. Ulažemo veliki napor da obezbijedimo sredstva od međunarodnih finansijskih institucija kao i da izadjemo u susret što većem broju preduzetnika i preduzeća”, poručuju u IRF-u.

Tokom 2019. godine odobreno je 516 kredita a od 25.marta do 8.maja ove godine odobreno je 243 kredita.

“Ovaj podatak dovoljno govori koliko je truda uloženo”, ukazuju u IRF-u.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Centralna banka Crne Gore (CBCG) pustila je danas u rad novu generaciju nacionalnog platnog sistema – RTS/X, čime je pokrenuta najznačajnija funkcionalna i tehnološka promjena u domaćem platnom prometu od njegovog uspostavljanja 2005. godine.
Crna Gora je, prema sprovedenim procjenama misije, spremna za ulazak u Zajednični tranzitni postupak, što predstavlja značajan korak ka integraciji sa evropskim carinskim sistemom i jačanju međunarodne trgovinske povezanosti, saopšteno je iz Uprave carina (UC).