Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Joković: Najpovoljniji uslovi za poljoprivredu do sada u Crnoj Gori

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
  • Autor onogost.me
  • 01.04.2024. u 08:24
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da su subvencije i podrška poljoprivredi najveće do sada. Nikada veća izdvajanja iz Agrobudžeta i nikada povoljniji uslovi za poljoprivredu do sada u Crnoj Gori nijesu bili, naglasio je Joković na TVCG.

"Ako su subvencije i davanja i podrška poljoprivredi najveća do sada, ne vidim razlog zašto bi neko rekao da to nije dobro. Taj ko kaže da nije dobro, treba da kaže kad je bilo bolje", kazao je Joković.

Istakao je da nikada veća izdvajanja iz Agrobudžeta i nikada povoljniji uslovi za poljoprivredu do sada u Crnoj Gori nijesu bili.

"Ne govorim to jer sam ministar poljoprivrede, već jednostavno ekonomija i budžet CG sada je veći, veći su zahvati iz budžeta i izdvajanja za poljoprivredu", kazao je on.

Joković je naglasio da ipak uvijek ima i onih koji nikada neće biti zadovoljni, ali oni najozbiljniji i najvredniji pozdravljaju usvojeni Agrobudžet.

Na pitanje da li je mogao biti usvojen ranije Agrobudžet, Joković kaže da je on usvojen u zakonskom roku.

"Nije lako sklopiti Agrobudžet kada imamo zahtjeve od svih neuporedivo veći nego što su to moguća izdvajanja iz Agrobudžeta", kazao je Joković.

"Ovo je najveći akt koji država usvaja u toku jedne kalendarske godine, tako da smo radili naporno i pravili sve moguće projekcije kako bi on bio onakav kakav treba", istakao je on.

Realizacija prošlog Agrobudžeta je, istakao je Joković, bila dobra.

"Za prošlu 2023. godinu imali smo fenomenalno planiran budžet gdje je potrošnja budžeta bila preko 98,5 odsto. Sve što smo planirali sve smo završili", kazao je Joković.

Joković je naglasio da samim tim imamo povećanje u proizvodnji.

"Neke mjere koje smo uveli koje se odnose na povećanje sirovog mlijeka, kada smo davali 1.500 eura subvencije, uvezeno je nekih 1.200 junica koje su dale značajno veću proizvodnju", istakao je Joković.

Naglasio je da ipak nije dovoljno mlijeka za sve ukupno, za preradu i sve ono što treba, da smo i dalje uvozno zavisni.

"Međutim, kada je u pitanju sirovo mlijeko to smo značajno podigli na veći nivo, zatim su povećane i površine koje su zasađene. Sa 13 hiljada hektara došli smo na 92 hiljade hektara onih koji obrađuju u cilju očuvanja zemljišta", kazao je Joković.

Naglasio je da je se nekim oblastima bilježi oko 30 odsto rasta poljoprivredne proizvodnje.

"Zvanični podaci pokazuju da je oko 17 odsto rasta poljoprivredne proizvodnje. Mene to i te kako raduje, ali to nije dovoljno. Možemo svakako još", kazao je Joković.

Na pitanje kakve su prognoze za rast proizvodnje tokom ove godine, Joković je kazao da to zavisi od poljoprivrednih proizvođača.

Joković je kazao da će se zalagati za izgradnju zgrade Ministarstva poljoprivrede.

"Sve što postoji u poljoprivredi želim da se nalazi pod jednim krovom", kazao je Joković.

Naglašava da povraćaj akciza na gorivo ostaje obećanje za koje će se truditi da ispuni.

"Ne da ću se truditi nego ću dati sve od sebe. Mogu sa velikom dozom sigurnošću reći da se to može očekivati ali ne zavisi od mene", kazao je Joković.

"Možda ove godine neće biti u budžetu, ali sam već o tome razgovarao sa ministrom finansija", dodao je Joković.

Izvor: rtcg.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Vlada Crne Gore je u budžetu za narednu godinu planirala pozajmicu od 10 miliona eura kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za potrebe finansiranja pete faze projekta "1000 plus", koji građanima omogućava da riješe stambeno pitanje po povoljnijim uslovima.
    Prihodi Crne Gore od turizma u prva tri kvartala iznosila su 1,312 milijardi eura, što je za 49,5 miliona eura manje u odnosu na isti period prošle godine, kazali su "Danu" iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).