Manje prigovora na banke, ali se žiranti žale da kod mikrokreditnih institucija vraćaju kredite

To praktično znači da je sve manje prigovora klijenata i žranata, odnosno da su prozvodi i bankarske procedure sve transparentnije. Pažnju u Izvještaju su privukli prigovori za Mikrokreditne institucije (MFI), budući da kod njih kredite često vraćaju žiranti, umjesto korisnika kredita.

Na osnovu svih podataka sadržanih u ovom izvještaju za 2019. godinu, banke i MFI ažurnije i profesionalnije pristupaju rješavanju prigovora klijenata i jemaca, posvećuju veću pažnju zaštiti prava svojih klijenata i jemaca.

“Može se konstatovati da nivo zaštite koji je danas prisutan u našem bankarskom sistemu, nije kao kod zemalja EU, te da je zakonska regulativa u ovoj oblasti u procesu harmonizacije sa zakonskom regulativom EU”, piše u Izvještaju koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.

Broj procesuiranih prigovora od strane bankarskog ombudsmana u 2019. godini prema bankama i MFI iznosio je iznosio svega 24, s tim da je jedan prigovor prenijet u ovu godinu.

Od ukupnog broja (24) procesuiranih prigovora, 21 prigovor se odnosi na klijente, a tri na jemce (žirante).

Ono što je za pohvalu je da je okončano svih 24 postupka procesuiranih prigovora u 2019. godini. U taj broj je uračunat i jedan postupak prenijet iz 2018. godine.

U 2019. godini najviše procesuiranih prigovora bilo je iz Podgorice (11), zatim Nikšića (5) i Bijelog Polja (2). Procesuirani prigovori u 2019. godini najviše odnose na kreditne proizvode (67 odsto), zatim na račune građana (25 odsto) i na depozite (8 odsto).

“Zaštitu kod bankarskog ombudsmana tražila su fizička i pravna lica. Broj prigovora koje su podnijeli klijenti je 88 odsto od ukupnog broja prigovora. Broj prigovora jemaca iznosi 12 odsto od ukupno procesuiranih prigovora”, konstatuje se u dokumentu.

Najveći broj prigovora klijenata i jemaca odnosi se na kredite kao bankarski proizvod. To je iz razloga jer su oni najčešće korišćeni bankarski proizvod.

“Među bankarskim kreditima fizičkih lica u 2019. godini, najčešći su: stambeni, nenamjenski (finansijski) i namjenski (potrošački). Prigovori klijenata na ove bankarske proizvode u 2019. godini odnose se, prvenstveno, na kolateral kao obezbjeđenje kredita i na osiguranje kao vid obezbjeđenja kredita. Prigovori klijenata se odnose i na račune i depozite. Kod računa, primjedbe se odnose na blokadu računa, dok se primjedbe na depozite tiču visine kamatne stope”, piše u Izvještaju.

Tokom 2019. godine bankarskom ombudsmanu obraćali su se i pravna lica, d.o.o. i akcionarska društva kao i preduzetnici.

Njihovi prigovori odnosili su se, uglavnom, na hipotekarne kredite. Podnosioce prigovora bankarski ombudsman je obavijestio da Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju duga prema finansijskim imstitucijama, kao i dopune tog zakona, daju mogućnost rješavanja problema hipotekarnih kredita kod finansijskih institucija, kako pravnim licima, tako i fizičkim licima.

U Izvještaju se potenciraju prigovori žiranata i način na koji se može to riješiti.

“Prigovori jemaca (žiranata) se odnose na to što banke i MFI naplaćuju kredite od njih, a ne od klijenata kojima su odobrile kredite”, poručuje se u Izvještaju.

Od bankarskog ombudsmana su dobili odgovor da je jemstvo po kreditu obligacioni odnos.

“Jemcima (žiranti) koji su se obratili bankarskom ombudsmanu, a kojima od strane banke ili MFI nije učinjena radnja suprotna ugovoru o kreditu ili zakonskoj regulativi, a vraćaju tuđi kredit, dat je savjet da imaju pravo (Zakon o obligacionim odnosima) da u sudskom sporu traže naknadu sredstava u visini izmirenih dugovanja po kreditu, od klijenta čiji kredit vraćaju”, kažu autori Izvještaja.

Manji broj obraćanja bankarskom ombudsmanu u 2019. godini upućuje na zaključak o manjem broju povreda prava klijenata banaka i MFI. Međutim, veliki broj poziva bankarskom ombudsmanu uslijedio je zbog stečaja u Kneževićevim banakama IBM i Atlas banci.

“Deponenti ovih banaka tražili su stav bankarskog ombudsmana, prvenstveno o tome kako da ostvare svoja prava u vezi sa raspolaganjem depozitima u uslovima stečajne uprave u ovim bankama, kao i o korišćenju kredita”, piše u Izvještaju.

Tokom 2019. godine, od ukupnog broja klijenata i jemaca koji su se obratili bankarskom ombudsmanu, 25 odsto njih je posjetilo bankarskog ombudsmana u njegovoj kancelariji.

Neosnovanih prigovora, u istom periodu, gdje nijesu prekršena prava, bilo je 210. Na vođenje internog postupka pred bankom ili na drugi vid zaštite prava, upućeno je 250 klijenata i jemaca.

“Klijenti koji su upućeni na drugi vid zaštite prvenstveno su klijenti dvije banke u stečaju, jer bankarski ombudsman nema zakonska ovlašćenja za vansudsku zaštitu klijenata banaka koje su u stečaju”, zaključuje se u Izvještaju.

Izvor: Dnevne novine