Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno

To je, kako je istakao Mikavica u intervjuu “Pobjedi”, rezultiralo smanjenjem rada na crno, porastom broja prijavljenih radnika i gotovo nepromijenjenim brojem nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

“Stvoren je povoljniji investicioni ambijent, naročito za strane investitore koji pri planiranju poslovanja uvažavaju troškove bruto zarade zaposlenih. Prema ovom kriterijumu, trenutno predstavljamo jedno od najkonkurentnijih tržišta za ulaganje. Najvažnije je što su pomenute reforme dovele do povećanja životnog standarda i zadovoljstva zaposlenih. Zahvaljujući brojnim programima subvencija i podsticaja, uključujući IPARD, svjedočimo pokretanju brojnih biznisa i ekonomskih aktivnosti. To je rezultiralo smanjenjem nezaposlenosti i povećanjem kupovne moći građana, a time i boljim poslovnim rezultatima privrede i povećanjem likvidnosti u posljednjih nekoliko godina”, kazao je Mikavica.

Govoreći o glavnim problemima i biznis barijerama, Mikavica ističe da su identifikovali deset ključnih izazova za crnogorsku ekonomiju. Među najvažnijima su: potreba za efikasnijom javnom upravom, neadekvatan regulatorni okvir, prisutnost sive ekonomije, otežan pristup finansijama, te nesklad obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada.

“Važno je jačati institucije sistema koje treba da budu jače i od samih pojedinaca koji ih vode. Optimizacija javne uprave, što je ključni cilj Strategije reforme javne uprave 2022-2026, ostaje veliki izazov, posebno u dijelu upravljanja javnim službama i ljudskim resursima. Javni sektor, koji obuhvata 23,7 odsto ukupne zaposlenosti, uz veliki broj dodatnih ugovora o djelu, čini skoro trećinu ukupno zaposlenih u Crnoj Gori. Uz to, javna uprava je i dalje neefikasna, prvenstveno zbog ograničenog digitalnog pristupa i nepovezanosti institucija. Potreban nam je jedinstveni e-portal”, naglašava Mikavica.

Dodaje da je proces modernizacije javnih usluga započet, ali napreduje sporo. Iako je strateški okvir za borbu protiv korupcije unaprijeđen kroz Strategiju 2024-2028, implementacija ostaje nedosljedna. Slaba primjena zakona o prijavljivanju imovine i zaštiti zviždača omogućava pojedinim funkcionerima da prikriju nezakonito stečenu imovinu.

Crna Gora je ostvarila napredak u sistemu javnih nabavki, ali i dalje postoje problemi u implementaciji: konkurencija je slaba, a cijena ostaje glavni kriterijum. Neophodno je smanjenje visokog udjela malih i direktnih nabavki, kako bi se izgradilo povjerenje kompanija u ovaj proces.

“Zdravo tržište koje prepoznaje i nagrađuje kvalitet i trud pojedinaca temelj je dugoročnog razvoja. Borba protiv sive ekonomije i korupcije, uz osnaživanje inspekcijskih službi i zaštitu zviždača, ostaje ključni prioritet”, poručuje Mikavica.

On naglašava da je uspostavljena solidna pravna i institucionalna osnova za socijalni dijalog. Dijalog između predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade ocijenjuje kao konstruktivan. On se vodi uz međusobno razumijevanje i zajednički cilj: jačanje položaja zaposlenih, konkurentnosti i dalji razvoj kompanija, te stvaranje stabilnog poslovnog ambijenta.

“Izmjenama Zakona o radu iz 2019. i Opšteg kolektivnog ugovora znatno je unaprijeđen položaj zaposlenih. Uvedene su naknade za dežurstvo, dvokratni rad, rad nedjeljom i rad od kuće, čime je unaprijeđen balans između privatnog i poslovnog života. Potpisani su i brojni granski kolektivni ugovori, koji prepoznaju specifičnosti sektora. Ipak, nedostatak kolektivnog ugovora u trgovini i finansijama ostaje ozbiljan nedostatak. Kolektivno pregovaranje na nivou preduzeća je i dalje nedovoljno razvijeno. Iako zakonski okvir obavezuje Vladu da konsultuje Socijalni savjet prilikom donošenja zakona i politika, te konsultacije se često sprovode kasno ili bivaju zaobiđene. Poštovanjem stavova Socijalnog savjeta i postavljanjem opšteg interesa iznad partikularnih i političkih, dodatno će se osnažiti socijalni dijalog”, smatra Mikavica.

Mikavica navodi da UPCG već 22 godine njeguje kritički, ali konstruktivan odnos sa Vladom, te da su uvijek otvoreno ukazivali na negativne mjere, protekcionizam, privilegovanje pojedinih kompanija, netransparentne odluke, partijska zapošljavanja i zakonska rješenja koja su narušavala tržišnu ravnotežu.

“Mnoge negativne pojave su i dalje prisutne, a UPCG nastavlja da apeluje na donosioce odluka da privreda i društvo zahtijevaju odlučne, transparentne mjere i fer poslovni okvir. Stavove i inicijative upućujemo Vladi tek nakon sveobuhvatne analize i na osnovu principijelnog djelovanja”, kazao je predsjednik UP.

Pprogram „Evropa sad 1“ ističe, bio je izuzetno uspješan potez koji je donio brojne pozitivne efekte, kako za poslodavce i nove investicije, tako i za standard građana. Program „Evropa sad 2“ dodatno je ojačao te efekte, iako u manjoj mjeri, jer nije značajno uticao na sivu ekonomiju, a proces povećanja zarada već je bio u toku usljed rasta minimalne zarade i uslova na tržištu rada.

“Ovi programi su svakako koristili i poslodavcima i zaposlenima, a nijesu negativno uticali na budžet države, naprotiv, povećali su budžetske prihode zahvaljujući ukupnom ekonomskom efektu. Važno je istaći da je prije programa „Evropa sad 1“, čak 95 odsto kompanija isplaćivalo znatan dio zarada „na ruke“, bez plaćanja poreza i doprinosa. Reforme su omogućile da se zarade legalizuju i da veći broj primanja uđe u sistem oporezivanja, sada po nižim poreskim stopama. Prvi efekti nijesu značajnije uticali na rast cijena jer stručne analize nijesu obuhvatile sivu zonu i time nijesu uzimale u obzir sve relevantne faktore”, objašnjava Mikavica.

Naglapšava da su prioritet UPCG borba za uklanjanje biznis barijera. Pored neophodnosti efikasnije javne uprave i kvalitetnog regulatornog okvira, ključno pitanje ostaje borba protiv sive ekonomije i korupcije.

“Siva ekonomija ugrožava razvoj privrede i društva. Brojne djelatnosti funkcionišu van zakonskog okvira — od smještaja u neregistrovanim objektima do zanatskih i trgovačkih usluga — čime se ugrožava rad i razvoj legalnih privrednika, posebno malih preduzetnika i hotela. Ovo umanjuje njihovu konkurentnost, vodi ka gašenju djelatnosti, prelasku u sivu zonu, gubitku radnih mj esta i poreskih prihoda. Rješenja za ovaj problem vidimo u izmjenama Zakona o inspekcijskom nadzoru koje bi omogućile efikasniju kontrolu neregistrovanih djelatnosti, kao i u jačanju inspekcijskih organa. Moderni digitalni alati za praćenje turista, evidenciju i naplatu taksi su već dostupni i spremni za primjenu, potrebni su samo politička volja i odlučnost. Gubitak budžetskih prihoda samo zbog neprijavljivanja gostiju procjenjuje se na 86 miliona eura, dok su indirektne posljedice još veće”, kazao je on.

Komentarišući inicvijative za uvođenje radne nedjelje u trgovinama tokom sezone Mikavica naglašava da je to nemoguće uraditi bez izmjene Zakona o trgovini, koji trenutno zabranjuje rad nedjeljom.

UPCG je, kaže, od početka ukazivala na negativne efekte ovog zakonskog rješenja, diskriminaciju i dalekosežne posljedice, posebno po mala privredna društva.

“Odmah po stupanju Zakona na snagu 2019. godine, zatražili smo ocjenu njegove ustavnosti, a u međuvremenu smo podnijeli više inicijativa Ustavnom sudu. Socijalni savjet je još prije dvije godine predložio izmjene Zakona. Usvojene su izmjene koje dozvoljavaju rad u sezoni tri ljetnja i dva zimska mjeseca pri čemu bi zaposleni koji rade nedjeljom imali slobodnu narednu subotu i nedj elju, uz dodatnu naknadu od 80 odsto. Dogovoreno je da se ovakvo rješenje primjenjuje godinu dana, nakon čega bi uslijedila nova procjena i pregovori. Ovaj prijedlog čeka izjašnjenje u parlamentu. U međuvremenu, broj kompanija koje se bave maloprodajom opao je sa 220 (2019) na 145, dok je broj prodajnih mjesta smanjen sa 650 na oko 300. To nije samo gubitak radnih mjesta, već i nestanak preduzeća koja su često djelovala u manje razvijenim sredinama. Mala preduzeća predstavljaju najbolju odbranu od iseljavanja stanovništva. Negativni efekti ove zabrane osjećaju se i u turizmu, jer trgovina više ne može da pruži adekvatnu podršku, a brojni turisti iz regiona, koji su ranije posjećivali naše tržne centre, sada izražavaju nezadovoljstvo. To direktno utiče na sveukupan ekonomski potencijal zemlje”, zaključio je Mikavica.