Može se očekivati dalji pad cijena goriva

“Očekivanje svjetske ponude i tražnje utiču na berzanske kotacije i u proteklim sedmicama je zabilježen pad cijena, kako na svjetskim berzama sirove nafte, tako i gotovih proizvoda. Shodno tome u prethodna četiri obračunska perioda u Crnoj Gori je došlo do smanjenja cijena. Dugoročna očekivanja su svakako u pravcu daljeg smanjenja cijena na svjetskim berzama, kada se u obzir uzimaju prognoze potražnje i privrednih aktivnosti zemalja EU, kao i SAD”, smatra Striković.

On, međutim, navodi da takav trend ne mora uslovno da znači i smanjenje cijena jer na njih utiču i geopolitička previranja na svjetskom nivou.

“Potrebno je napomenuti da se shodno važećoj uredbi o određivanju maksimalnih maloprodajnih cijena uvijek svjetski trendovi odraze i na tržište Crne Gore, te će tako biti sve dok je važeća uredba. U dijelu u kojem Vlada Crne Gore može direktno uticati na cijene goriva na domaćem tržištu, a tiču se odluke o smanjenju akcize, iz privrede bi svakako očekivanja bila da se nastavi sa primjenom umanjene akcize i u narednom periodu, a sa ciljem ublažavanja opšte inflacije. Slična su očekivanja i građana, a koja će odluka biti donijeta isključivo zavisi od Vlade Crne Gore i predloga Ministarstva finansija”, kazao je Striković.

Striković dalje navodi i da će, ukoliko se trend pada cijena i u narednim mjesecima nastavi, vjerovatno i to uticati na buduće odluku Vlade da se pristupi vraćanju akciza na redovne iznose ili u nekom većem obimu nego što je danas.

“Trenutno umanjenje akciza iznosi 50 odsto, a što u maloprodajnim cijenama sa PDV-om iznosi 0,27 eura po litru za eurodizel, i 0,33 eura za litar za benzine (dok za lož ulje nije bilo promjena), te u slučaju neproduženja odluke Vlade, povećanje bi bilo veoma osjetno za privredu i građane”, zaključio je Striković.

Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima blizu 95 dolara, budući da su snažan pad zaliha u SAD i očekivanja smanjenog snabdijevanja iz Rusije prema kraju godine potisnuli u drugi plan strah od recesije.

Na londonskom tržištu cijena barela je bila viša 1,33 dolara i iznosila je 94,98 dolara. U Njujorku se barelom trgovalo po 99 centi višoj cijeni, od 89,1 dolar.

Trgovce je ipak ohrabrio podatak iz izvještaja Vlade u Vašingtonu da su zalihe sirove nafte u SAD u prošloj sedmici pale za 7,1 milion barela, a izvoz dostigao pet miliona barela dnevno, najvišu vrijednost otkad Ministarstvo energetike SAD objavljuje podatke. Naime, države Evrope paketom sankcija zabranile su uvoz nafte iz Rusije.