Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

PKCG: Rat u Ukrajini može uticati na pad privredne aktivnosti i turističku privredu

privredna_komora_cg1_0
PKCG
  • Autor onogost.me
  • 15.03.2022. u 12:23

Rat u Ukrajini može uticati na pad privredne aktivnosti u Crnoj Gori, naročito ako se ima u vidu podatak da je u prethodnoj godini iz Rusije investirano 165 miliona eura, što predstavlja 18,3 odsto ukupnog priliva stranih direktnih investicija, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).

 

Nagovještavaju i da će dešavanja u Ukrajini ostaviti posljedice na turističku privredu Crne Gore.

“Rusija je najveći proizvođač nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa koji zauzimaju značajno mjesto u proizvodnim troškovima evropske industrije. Stoga nema dileme da će dešavanja u Ukrajini uticati na rast cijena energenata, što će se preliti na robe i usluge u svim sektorima privrede. Poremećaji u lancima snabdijevanja prouzrokuju rast cijena sirovina i osnovnih životnih namirnica. U prilog ovome govori i činjenica da Rusija i Ukrajina na svjetsko tržište izvoze 30 odsto pšenice i 70 odsto suncokretovog ulja i proizvoda od ulja”, poručili su iz PKCG.

Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Rusijom i Ukrajinom, iz PKCG kažu da aktuelna kriza “neće značajnije uticati na crnogorsku ekonomiju, jer je udio ovih zemalja u spoljnoj trgovini na niskom nivou”.

Kako su istakli, izvjesno je da ćemo ovog ljeta imati manje turista iz Rusije i Ukrajine.

“U prethodnoj godini svako peto noćenje inostranih turista u našoj zemlji odnosilo se na goste iz ovih zemalja. Može se zaključiti da će dešavanja u Ukrajini ostaviti posljedice na turističku privredu Crne Gore. Našu ponudu moramo dodatno usmjeriti na privlačenje gostiju sa alternativnih, prije svega zapadnih i centralno evropskih tržišta, a zatim i tržišta regiona”, navode iz PKCG.

U toj instituciji, mišljenja su da izvršna i zakonodavna vlast moraju naći održiva rješenja u novonastalim okolnostima.

“Jedan od prvih koraka trebao bi biti umanjenje cijena nafte i naftnih derivata – što je mehanizam koji stoji na raspolaganju državi kroz odricanje dijela budžetskih prihoda.Razumjeli smo da je i potencijalno donošenja zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda još jedan način pomoći potrošačima, ali se njegova operacionalizacija treba posmatrati i u kontekstu očuvanja privredne aktivnosti i rentabilnosti proizvođača i trgovaca. Sam efekat na potrošače nije dovoljan u vremenu izražene potrebe za stabilizacijom tržišta i ekonomije. Dakle, država treba da povede računa o poziciji privrednika kako bi ekonomija nastavila stabilno da funkcioniše”, pojašnjavaju iz komore.

Privredna komora apeluje na Vladu i Skupštinu da se prilikom donošenja odluka koje se odnose na suzbijanje posljedica aktuelne ekonomske krize uvažava sloboda preduzetništva, kao jedno od Ustavom zagarantvanih ekonomskih prava.

“Smatramo da trenutna situacija zahtijeva uključenost svih ekonomskih činilaca, države i privrede, jer je to jedini siguran recept za uspješno suprotstavljanje ekonomskoj krizi”, zaključili su iz PKCG.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Ulazak u SEPA sistem donijeće brojne benefite i građanima i privredi. Naknade za elektronska plaćanja umjesto dosadašnjih prosječnih 73 EUR po transakciji iznosiće od nule do maksimalnih 3,99 eura, što će privredi i građanima godišnje uštedjeti skoro 14 mil EUR.
Od početka maja do kraja avgusta poreski inspektori izvršili su 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika. Po tom osnovu izdato je 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto, saopšteno je ii Poreske uprave.
-->