Pogledajte kako izgledaju Vladini planovi za povećanje domaće poljoprivredne proizvodnje

Kako se navodi u dokumentu, prepoznato je deset oblasti u sektorima poljoprivrede i ribarstva, koje će brzo doprinijeti smanjenju zavisnosti od uvoza.

“Novim konceptom u sektoru poljoprivrede otvaramo značajne mogućnosti za novu proizvodnju, nova radna mjesta, novu vrijednost, novi značajni ekonomski rast i svim tim zajedno novi iskorak ka našem krajnjem cilju – dostizanju evropskog kvaliteta života”, kazao je juče potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović predstavljajući treći paket.

U cilju stvaranja podsticaja navedenim investicijama, biće formirane namjenske kreditne linije kod Investicino-razvojnog fonda i poslovnih banaka, po povoljnim uslovima, koje će podrazumjevati adekvatnu ročnost, grejs period i subvenciju 80 odsto kamate, a najviše do 3 odsto kamatne stope, tokom trajanja gres perioda.

U narednoj tabeli je dat pregled finansijskog okvira potrebnog za implementaciju navedenih mjera sa procjenjenom dinamikom realizacije navedenh mjera.

Svinjsko meso

Kako bi se smanjio uvoz svinjskog mesa, planom je predviđena  izgradnja dvije farme kapaciteta po 50.000 tovljenika, kao i 50 farmi kapaciteta 1.000 tovljenika – ukupno 150 hiljada tovljenika ili 14.000 tona mesa.

Pored farmi, predviđena je izgradnja i fabrike za proizvodnju stočne hrane kapaciteta 150.000 tona, za potrebe svinjarstva, govedarstva, živinarstva i ribarstva. Ukupna vrijednost investije je 27 miliona.

Za dostizanje punog kapaciteta farmi predviđeno je 19 mjeseci.

Govedarstvo

Kako bi unaprijedili stočni fond u sektoru govedarstva projekat će podrazumijevati izgradnju novih modernih farmi sa velikim brojem grla, ukrupnjivanje postojećih, te njihovo međusobno povezivanje kroz već izgrađene kooperantske odnose.

Plan podrazumijeva izgradnju minimum dvije farme kapaciteta po 3.000 grla, kao i ukrupnjivanje postojećih farmi i otvaranje novih farmi ukupnog kapaciteta do 4.000 grla.

Predlog je da se ove farme izgrade u sjevernom i centralnom regionu.

Pored farmi neophodna je izgradnja objekata za tov, kao i nabavka opreme za farme. Za izgradnju farme za tov 3.000 grla junadi, potrebna su tri građevinska objekta, vrijednost oko 1,9 miliona eura, dok bi vrijednost investicije u prateće objekte, mehanizaciju i opremu (traktori, priključna mehanizacija, silosi i sl) iznosila oko 400.000 eura.

Za dostizanje punog kapaciteta farmi, kako predviđaju, biće neophodna 22 mjeseca.

Sektor živinarstva

Što se tiče živine projekat za ovaj sektor biće usmjeren u razvoj velikih farmi za tov pilića i izgradnju inkubatorskih stanica.

Plan podrazumijeva izgradnju objekata za tov piladi, gdje bi vrijednost osam ovakvih objekta (gustine naseljenosti 39 kg/m2 i cc 3.840m2)  iznosila oko 3,12 miliona eura, dok bi vrijednost specijalizovane opreme i vozila bila oko 1,2 miliona eura.

Investicija u inkubatorsku stanicu bi iznosila 150 hiljada eura, a vrijednost specijalizovanih vozila i opreme iznosila bi oko 250 hiljada eura. Plan realizacije predviđen je od 13 do 15 mjeseci.

Proizvodnja paradajza

Kao najbolje rešenje za uzgoj paradajza predviđeni su plastenici na vještačkom supstratu, koji će omogućiti proizvodnju 11 mjeseci u godini.

Takvi plastenici zahtijevaju visoka investiciona ulaganja koja sa opremom iznose zavisno od tipa oko 1 milion €/ha. Investicije podrazumijeva sistem grijanja na čvrsto ili tečno gorivo ili na električnu energiju i automatizovani sistem klimatizacije tj. provjetravanja i hlađenja, oplodnju bumbarima.

Prinos kod ovakvog načina uzgoja bi mogao biti do 500t/1ha. Da bi ostvarili 76% samodovoljnosti potrebno je izgraditi 15 ha plastenika sa hidroponskom tehnologijom – Investicija od oko 18 miliona eura.

Od početka izrade projekta do ubiranja prvih proizvoda predviđeno je od četiri do šest mjeseci.

Paprika

Da bi se smanjila uvozna zavisnost paprike neophodno je njeno uzgajanje u zaštićenom prostoru. Plan predviđa izgradnju 12 ha plastenika.

Ukupna investicija do proizvodnje 2.400t iznosi 3,28 miliona eura, ukoliko bi se paprika proizvodila u sistemu grijanja na površini od 4ha, a bez sistema grijanja na 8ha.

Od početka izrade projekta do ubiranja prvih proizvoda predviđeno je od tri do šest mjeseci.

Krastavac

Za proizvodnju krastavca  pređena je izgradnja 8ha plastenika u kojima bi se krastavac proizvodio u sistemu bez grijanja 5ha i sa grijanjem 3ha.

Cijena podizanja plastenika je 250.000€ po hektaru. Sistem za zagrijavanje poskupljuje investiciju za oko 70.000€/ha.

Ukupan prinos sa ove površine kretao bi se u 10 mjeseci oko 1.600t što predstavlja smanjenje uvoza za 76%.

Od početka izrade projekta do ubiranje prvih proizvoda biće neophodno od tri do pet mjeseci.

Proizvodnja i prerada jabuke

Plan supstitucije uvoza jabuke za 70 odsto podrazumijeva podizanje modernih zasada u tehnologiji intenzivne proizvodnje, koji će u godinama punog roda davati prosječni prinos od oko 70 tona po hektaru.

Podizanje zasada površine 100ha obezbijedilo bi neophodnu sirovinu za pomenutu supstituciju.

Vrijednost investicije u podizanje zasada u prosječnim uslovima u Crnoj Gori je oko 50.000 EUR/ha, tj. oko 5 miliona eura za površinu od 100ha.

Vrijednost potrebne investicije u specijalizovane ULO Hladnjače je oko 2 miliona eura po hladnjači, tj. 4 miliona eura za dva potrebna objekta.

Ovakvi skladišni kapaciteti će stvoriti pretpostavke za mogućnost povlačenja i skladištenja svih viškova proizvedene jabuke od zainteresovanih poljoprivrednih proizvođača. Posebne mogućnosti i valorizacija resursa, moguće su u raznim oblicima prerade svježeg voća, i to posebno u cijeđene sokove, marmelade i džemove, rakiju, itd.

Za realizaciju ovog projekta predviđeno je 48 mjeseci.

Proizvodnja brašna

S obzirom na to da mlin u Spužu ne radi, neophodno je naći investitora koji bi uradio novi pogon za preradu i iskoristiti postojeću infrastrukturu, kako bi Crna Gora imala dovoljno kapaciteta za preradu pšenice.

Projektom je predviđena i izgradnja silosa za brašno odnosno opreme i silosa za proizvodnju gotovih smješa za potrebe pekarske industrije.

Plan podrazumijeva izgradnju mlina za proizvodnju pšeničnog brašna, kapaciteta 150 t/dan. I silosa za brašno sa pratećom opremom za proizvodnju gotovih, pekarskih, smješa. Predračunska vrijednostprojekta je oko 5.000.000 eura.

Vremenski rok realizacije projekta je 30 mjeseci.

Početak prerade suncokretovog ulja

Crna Gora predviđa izgradnju pogona za proizvodnju i preradu suncokretrovog ulja, kapaciteta 100 tona/dan, čime bi se obezbijedila kompletna supstitucija uvoza, odnosno oko 10 miliona litara godišnje.

Predračunska vrijednost projekta je oko 4.000.000 eura.

Osnovna komparativna prednost ovog projekta je postojeća infrastruktura, a to je Luka Bar, u čijoj slobodnoj carinskoj zoni bi projekat bio lociran.

Predviđeno je da ovaj projekat bude završen za 18 mjeseci.

Prerada sitne plave ribe

Veliki potencijal u moru Crne Gore predstavlja plava riba, pa bi na osnovu proračuna godišnji prihod mogao biti 25 miliona eura.

Plan podrazumijeva izgradnju fabrike za preradu najmanje 2.500 t sitne plave ribe, nabavku četiri nova broda plivarice kao i modernizaciju određenog broja postojećih plovila u ribolovnoj floti.

Planirano je i zapošljavanje najmanje 50 radnika na novim plovilima, a u fabrici do 100 stalnih i isto toliko sezonskih.

Ukupna vrijednost projekta je 7,6 miliona eura, a vrijeme za realizaciju je 24 mjeseca.