Požari napravili štetu, procedura za koncesije još veću

Dolaskom još jedne zime , drvna masa koja je ostala na terenu dodatno će propadati i biće neupotrebljiva  u druge svrhe kao što su ogrjev,  proizvodnja peleta,  proizvodnja ćumura, sušenje mesa…

Pomenute godine šume su gorele na prostoru Grahova, Banjana, Golije, Pive, Drobnjaka, Župe… Mještani jednog od ovih krajeva ističu za naš portal da nije urađeno dovoljno da ljudi iskoriste ono što je ostalo nakon požara.

Oni su ogorčeni na nadležne i pitaju ko je odgovoran za propadanje onogo što je moglo da bude realna korist, prije svih za lokalne stanovnike. Posebno jer je, kako kažu, posložena procedura za dobijanje koncesija tokom ljetnjih mjeseci, kada su najpovoljniji uslovi za izvlačenje opožarenog drveta iz šume.

„Sigurno, u našem kraju dva mjeseca niko ništa nije izvezao sa mjesta gdje su bili požari. Ljudi su morali da beru zdravu šumu, umjesto da iskorišćavaju onu koja je uništena. Procedura je toliko usložnjena, da je to predstavljalo pravo opterećenje za ljude…  To su uglavnom mještani, ljudi koji  žive na selu. Neophodno je bilo izvaditi posjedovni list koji dokazuje da koncesionar nema šumu u svom vlasništvu, zatim tražiti dozvolu od Uprave za šume u Pljevljima koja bi potom Područnoj jedinici davala dozvolu“, objašnjavu mješteni koji su željeli da ostanu anonimni, dodajući da u cijeloj priči poseban problem predstavlja oboljelo, trulo drvo koje prijeti da se proširi na ekosistem.

Odluka  je, uvjereni su naši sagovornici,  izazvala  štetu s obzirom da će, ulaskom u petu zimu drvo izgubti svako svojstvo.

„Zima koja dolazi, uništiće drvo sasvim.  Ono već propada. Snjegovi i vjetar razbiće stabla (u dubećem položaju). Do proljeća neće moći ni za šta da se koristi. To su ogromne količine, širom nikšićke opštine i Crne Gore“, navode mještani kraja u kome su požari napravili veliku štetu.

Šef Područne jedinice Nikšić , Darko Ašanin, kaže da je riječ o površini od 10.40 hektara koju još uvijek treba doznačiti, kao i da je ovaj problem rješavan na osnovu Plana sanacije požarišta koji je donesen 2013. godine.  Odgovarajući na pitanje šta je preduzeto kada je u pitanju uklanjanje opožarene šume koja se može iskoristiti, on objašnjava da je  Planom evidentirana opožarena masa i predviđeno davanje koncesija fizičkim i pravnim licima putem Javnog poziva.

„Počev od 2013.godine raspisivani su Javni pozivi za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju. Javni pozivi su raspisivani za svaku Gazdinsku jedinicu i pojedinačno po odjeljenjima pri čemu se pravio Plan realizacije navedenih odjeljenja uz obavezno planiranje njihovog pošumljavanja od strane pravnog ili fizičkog lica“, kaže Ašanin i dodaje i da su pozivi raspisivani 2013, dva puta 2014. godine i 2015. godine.

Požari su zahvatili površinu od oko 1.226 hektara državnih šuma kojima gazduje PJ Nikšić i prethodnih godina saniran je teren koji je označen kao dostupan.

„Od toga 781,08 hektara je planirano za sanaciju, gdje je procijenjeno da je opožareno približno 39.250 m3. Od toga je pristupačno za realizaciju 25.065m3 drvne zapremine, dok se 14.185m3 nepristupačno sa aspekta konfiguracije terena i stepena neotvorenosti odjeljenja u smislu šumskih komunikacija“, navodi podatke Ašanin.

Ašanin kaže i da drvo u fazi truljenja sigurno ima štetan uticaj na šumske ekosisteme sa aspekta razvoja raznih fitopatogenih oboljenja, ali i naglašava da je sastavni dio sanacije pošumljavanje predjela sa kojih je uklonjena drvna masa.

„Počev od 2013. godine do jula 2016. godine realizovano je ukupno 11.825,30 m3 drvne zapremine (opožarene drvne mase), od čega 7.734,78 m3 lišćara i 4090,52m3 četinara“, naveo je podatke šef  PJ Nikšić.

Perović: Posljedice nesagledive, požare izazivaju zbog koristi

Za Aleksandra Perovića, direktora Ekološkog pokreta ‘’Ozon’’ iza požara  stoji u najvećoj mjeri ljudski faktor zbog sticanja lične koristi, a posljedice su nesagledive po šumske ekosisteme.

„Narušavanje ekosistemske harmonije, trajno uništavanje staništa, pa i onim ugroženim i zaštićenim vrstama, osiromašivanje šumskog fonda, sem ekoloških prouzrokuju i velike ekonomske štete, pa mi te opasne pojave posmatramo u kontekstu ekokriminala“, kaže direktor Ozona i navodi da  im se građani godinama obraćaju oko šumskih požara, ali i nelegalne i nenamjenske sječe, izvoza oblovine, nelegane prodaje pokradene šume, krivolova, i, kako je dodao, još mnogo razliitih problema vezanih za šumske ekosisteme.

Perović kaže i da se posljednjih godina šumski požari sve većim intenzitetom namjerno izazivaju od strane neodgovornih pojedinaca ili organizovanih grupa, koje imaju za cilj ostvarivanje lične koristi ubiranjem šumskih plodova, jestivih gljiva,

„Mi smo ka šumskoj inspekciji pokrenuli veliki broj inicijativa za inspekcijski nadzor, nažalost bez nekih velikih efekata. Iako najčešće uopšte ne dobijamo povratne informacije, nezvanično smo upoznati da se najčešće prijave podnose na N.N. lica, što je po nama skandalozno i iskreno se nadamo da će državno tužilaštvo uskoro razmotriti naše javne apele i pozive i krenuti u ispitivanje činjenica“, kaže Perović o ovom problemu.