Projekat prevođenja Zete u Krupac za mještane pun manjkavosti, projektanti iznosili oprečne stavove

Projekat čiji se idejni začeci pominju još 1968. godine u junu bi, kako najavljuju iz nacionalne energetske kompanije, konačno trebalo da dobije epilog na samom terenu, kada je i predviđen početak radova. No, kako sada stoje stvari, nakon svega rečenog na javnoj prezentaciji može se u najmanju ruku očekivati i pomjeranje radova.

Predstavnici EPCG-a, i članovi projektantskog tima, prije svega, ukazuju na izuzetnu ekonomsku opravdanost tog projekta koji će HE Perućica donijeti dodatnih 30 do 45 GWh energije, ili prevedeno u novcu, u zavisnosti od cijene struje na berzi, čak 2,5 do 3,7 miliona eura godišnje, pa bi se ulaganje u investiciju vrijednosti od oko 26 miliona, vratilo za sedam godina.

„Zbog Zetinog promjenjivog karaktera, većih i manjih dotoka, ovim sistemom bi se povećala proizvodnja u Perućici. Tokom ljeta je dotok na Perućici 1m3 u sekundi, ili ga nema. Mi bi samo koristili izuzetno velike vode Zete i poplavne talase, da se prevode u Krupac, pa u Slano i da se kasnije bolje valorizuju kroz prodaju električne energije“, kazao je Momir Grbović, izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom.

Ovim projektom bi se, dodaje on, smanjilo gubljenje vode u akumulaciji Vrtac, ali i poplave prilikom obilnih padavina.

„Znači, smanjuje se poplavni talas, reguliše se 105m3 /s vode, smanjuje se pojava akumulacije Vrtac, a s druge strane, omogućili bi da Krupac cijelo ljeto bude raspoloživ za kupanje“, objasnio je Grbović.

Objašnjavajući da se cijeli sistem sastoji od brana na rijeci Zeti sa zaštitnim nasipima na lijevoj i desnoj obali, ukupno oko kilometar dužine, derivacijskog sistema Zeta – Krupac sa dovodnim tunelom i derivacijskog sistema Krupac – Slano sa dovodnim tunelom te dovodno-odvodnim kanalom, projektant iz slovenačke kompanije IBE, Iztok Močnik, donekle je opovrgao riječi samog Grbovića kada je u pitanju dio koji se odnosi na smanjenje poplava.

 „Akumulacija svojom veličinom teško može riješiti problem poplava, jer je, jednostavno, ta akumulacija mala“, kazao je Močnik odgovarajući na pitanja zainteresovanih mještana.

Isto je naveo u ime mještana i prof. Mićko Radulović, poznati naučni radnik u zemlji i inostranstvu, posebno iz oblasti hidrogeologije karsta, navodeći niz razloga koji otkrivaju, kako tvrdi, sve manjkavosti tog projekta.

„Sigurno je da će plavljenje, što se tiče miločanskog i brezovačkog polja, još više biti izraženo nego što je bilo ranije. Naime, to je lako objasniti jer su vode ranije, u donjem dijelu polja bile na koti 618, sad se one usporavaju do kote 622 i do te kote će sve biti potpoljeno. Potom, u ovom projektu nigdje nije okonturena granica plavnog područja. Tu je i drugi problem. Šta će biti kada se smanji proticaj Zete? Siguran sam da će iza brane ostati deponija smeća i za to treba tražiti rješenje“, objasnio je Radulović i kao rješenje predložio da se sanira i betonira korito Zete do Brezovačkog mosta i da se tako obezbijedi da Zeta stalno teče.

Prema planu projekta, Prvi dio sistema, tj. brana na rijeci Zeti, osam metara visoka, 30 metara dugačka, širine 33 metra, sa zaštitnim nasipima na lijevoj i desnoj obali nalazi se u blizini mjesta Miločani, do kojeg se dolazi lokalnim asfaltiranim putem, skretanjem sa starog puta Nikšić – Plužine. 

Drugi dio sistema, tj. derivacija Zeta – Krupac (sifon, dovodni kanal, tunel i odvodni kanal), počinje od brane na rijeci Zeti gdje se vode sifonom i sistemom kanala kroz tunel odvode do Krupca.

Što se tiče lokacije izlaznog tunela Krupac – Slano koji pripada trećem dijelu sistema, tj. Derivacijski sistem Krupac – Slano sa dovodnim tunelom te dovodno-odvodnim kanalom, do nje se dolazi skretanjem lijevo sa magistralnog puta Nikšić – Vilusi, asfaltiranim lokalnim putem.