Uvjerili su se u to juče u Tehnopolisu nikšićki srednjoškolci, slušajući polučasovno predavanje ove studentkinje Elektrotehničkog fakulteta.
Ona je zajedno sa svojim kolegom, Alijom Dervićem, prošle godine došla na ideju kako da primjenom novih tehnologija (M2M, IoT) u pčelarstvu, omogući pčelarima da dobiju sve potrebne informacije o svojim pčelama u željenom vremenskom periodu. To je sistem za monitoring udaljenih košnica, koji je posebno važan u ljetnjem periodu kada pčelari drže košnice na udaljenim mjestima, usljed čega im one nisu lako dostupne.
Elma, koja je trenutno na postdiplomskim studijama, kaže za portal Onogošt da je priča o pčelama i „pametnim košnicama“ potekla od, kako kaže, saznanja da imaju dovoljno znanja da naprave uređaj u te svrhe, a za sve je „kriv“ Elmin djed, inače pčelar.
„Uvidjeli smo da je pčelarstvo, generalno, u krizi, jer pčele umiru a niko ne zna zašto. Zato smo shvatili da je potreban monitornig, potrebno je novo znanje o pčelama, da li im smetaju elektromagnetni talasi, da li ima zagađenja vazduha, pesticida... Jednostavno, podaci o tome ne postoje, postoje samo nekakva narodska mišljenja, ali brojke i činjenice ne postoje. Iz tog razloga mi želimo da naši senzorski nodovi, odnosno postolja za košnice budu uređaji koji će pratiti kompletnu situaciju o pčelama sa mjesta gdje se nalaze“, objašnjava Elma i dodaje da razvijaju uređaj baziran na senzornim tehnologijama, koji će predstavljati revoluciju, kao što je, kako zaključuje, to nekad bila mobilna telefonija.
„Mi imamo bukvalno čitav niz senzora koje možemo da dodamo na taj sistem. Zasad smo dodali temperaturu, vlažnost vazduha, pritiska, zagađenost i zvuk. Zvuk je važan jer na osnovu njega zaključujemo u kakvoj su aktivnosti pčele, jer kada je sve u redu one imaju jedan zvuk. Takođe, mjerimo težinu košnice i time dobijamo podatke o dnevnom prinosu meda“, navodi ona.
Elma kaže da su ona i Alija zasad razvili jedan laboratorijski prototip i jedan za stvarne uslove, ali da bi dobili, kako ističe, stvarne odgovore potreban je veći broj prototipa, najmanje pedesetak kako bi u stvarnosti testirali parametre sa određenog područja i kako bi se stvarno bavili data mining alatima i potvrdili koncept svoje ideje, a to je da mogu da predvide i bolesti, da nađu najbolje mjesto za skupljanje meda, ili reakciju pčela na razne faktore iz sredine.
„Mi smo zasad testirali u početnoj fazi uređaj i on je funkcionalan. Uopšte nije upitno da su podaci do kojih smo došli istiniti, ali potrebno je na većem niovu dokazati da ta teorija funkcioniše“, kaže Elma.
Zahvaljujući brilljantnoj ideji nastupali su na više izložbi i osvajali nagrade, a posljednje učešće na WARP događaju u poljskom Krakovu njihovu ideju lansiralo je na svjetski nivo.
Tako su stigli do Beča gdje se nalazi veoma moćna pčelarska asocijacija koja je prepoznala njihov projekat i odlučila da im obezbijedi grant za realizaciju svoje ideje.
„Malo nam se priča promijenila, jer kod nas još vlada tradicionalan način sakupljanja meda. Pčele se vode na ispašu, dok je tamo situacija drugačija. Pčele se drže na krovovima zgrada, hotela, dakle potpuno drugačiji pristup pošto su pčele u gradu, što nama stvara promjenu plana“, kaže Elma i dodaje da to nije problem jer sistem koji su napravili omogućava konstantan monitoring pčela i onima sa manje tehnološkog znanja.
„Podaci će moći da se šalju sms-om, periodično. Korisitmo GSM komunikaciju mobilnu, a biće dostupno i na web sajtu. Pčelari će da provjeravaju unazad svoje podatke, da dobijaju predikcije narednih 15 dana, da dobijaju upozorenja kada se desi bolest u blizini košnica. Biće prilagođen svim pčelarima i starijima koji su manje vični pametnim uređajima, ali i onim mlađima“, uvjerava Elma i ističe da je to važno je pčelar ne mora obilaziti košnice, provjeravati ručno svaku pojedinačno i gubiti vrijeme. Jednostavno, podacima s košnica se može pristupiti kroz Android aplikaciju ili kroz Web aplikaciju.
Njihov projekat pemetnih košnica „BE AND ME“ donosi određenu revoluciju kad aje u pitanju pčelarstvo i sa da je na njima da sve to i sprovedu u djelo. Za prvi uređaj odvajali su sopstvena sredstva, naručivali djelove online putem i dokazali da se znanjem i sa malo novca može pokrenuti startUp priča, sad iza sebe imaju jaku finansijsku podršku da od startup-a naprave veliki biznis.
