Unija poslodavaca traži povlačenje izmjene Zakona o povećanju minimalne zarade

UPCG zahtijeva vraćanje Zakona u okvir Socijalnog savjeta i proceduru propisanu domaćim i međunarodnim propisima, i ukazuje da izmjene i dopune nijesu dogovorene sa poslodavcima i sindikalnim organizacijama.

“Namjera je bila da na ovaj način pravovremeno reagujemo na najavu dobijenu iz medijskih objava, a po kojoj se na vanrednom zasijedanju Skupštine Crne Gore, zakazanom za 18. februar, pripremaju izmjene Zakona o radu kojima će se, nakon njihovog usvajanja, od 1. jula ove godine minimalna zarada povećati na 250 eura. Cijenimo da su direktnim podnošenjem predloga za izmjenu ZOR, kojim se vrši povećanje minimalne zarade, poslanici postupili suprotno od uspostavljenih i propisanih procedura za utvrđivanje minimalne zarade i zanemarili ulogu Socijalnog savjeta koja je definisana Ustavom, kao i Zakonom o radu i Zakonom o socijalnom savjetu”, smatraju u UPCG.

U dopisu upućenom predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću navode da je obaveza države da povećanje minimalne zarade uređuje kroz pregovore i postizanje kompromisa Vlade sa socijalnim partnerima.

“U uslovima ozbiljne ugroženosti privrednih subjekata usljed posljedica epidemije Covid-19, i često nepromišljenih mjera NKT-a, te zabrane rada na početku epidemije, i trenutnog stanja nelikvidnosti najvećeg broja preduzetnika i mikro i malih preduzeća, ipak još uvijek ne može ozbiljno govoriti o potrebnom nivou produktivnosti kao uslovu za povećanje minimalne zarade”, smatraju u Uniji.

To što Socijalni savjet nije utvrdio predlog za povećanje minimalne zarade, kako se navodi u dopisu, niti je prethodno upoznat sa sličnom inicijativom, može se percipirati kao grubo urušavanje socijalnog dijaloga i uloge Socijalnog savjeta.

“Prilikom podnošenja predloga za izmjene Zakona o radu i povećanje minimalne zarade, poslanicima iz redova pozicije i opozicije očito je promaklo da se u istom članu Zakona čija se izmjena traži propisuje i način utvrđivanja minimalne zarade: iznos minimalne zarade utvrđuje Vlada na predlog Socijalnog savjeta, uzimajući u obzir opšti nivo zarada u zemlji, troškove života i promjene u
njima, ekonomske faktore, uključujući i zahtjeve privrednog razvoja, nivo produktivnosti i potreba da se dostigne i odredi visok nivo zaposlenosti. Navedena zakonska odredba je definisana upravo u skladu sa konvencijama MOR-a”, ukazali su u Uniji.

Oni smatraju i da se tako važnom pitanju pristupa ishitreno, tj. bez urađene ozbiljne analize uticaja predloženog povećanja minimalne zarade na privredu, ali i na troškove javnog sektora.

“Iako predlagtač nije pokrenuo inicijativu da se prvo, na primjer, pristupi izmjenama Zakona o porezu na dohodak kako bi se uveo neoporezivi dio dohotka, koji Crna Gora, za razliku od većine zemalja EU i regiona, još uvijek nema, ili da se započne proces izmjena Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ili smanje neki od postojećih parafiskalnih nameta, u njihovom predlogu ipak je sadržano “uvjerenje” da povećanje minimalne zarade neće predstavljati značajno povećanje troškova ni u privatnom ni u javnom sektoru, odnosno da će se negativni efekti anulirati smanjenjem poreskih opterećenja ili uvođenjem neoporezivog dijela zarade”, zaključili su u Uniji.