Zaimović: Novac u bankama siguran

Konkretno odgovarajući na komentar lidera Pokreta za promjene Nebojša Medojević da je stanje u bankarskom sektoru jako loše i da će najmanje dvije banke da se obrate CBCG za sanaciju, Zaimović je kazao da nije u saznanju da je neka banka to učinila.

„Vrijeme je pokazalo da je većina tih ocjena bila neutemeljena ili politički motivisana, dok je bankarski sistem ostao stabilan, sa tendencijom daljeg rasta i uključivanjem novih investitora na bankarsko tržište. Kao predsjednik UO Udruženja banaka Crne Gore sam u redovnoj komunikaciji sa kolegama iz drugih banaka, kao i sa Centralnom bankom Crne Gore, i moram priznati da nisam u saznanju da se neka banka obratila Centralnoj banci sa zahtjevom za sanaciju. Kada bi se i desio takav slučaj to ne bi bilo ništa nepoznato i razvijenijim finansijskim sistemima, nego što je naš i smatram da to ne treba koristiti u dnevno-političke svrhe“, jasan je on pojašnjavajući da su banke, kao i ostali subjekti koji posluju na tržištu, izložene rizicima u svom poslovanju, tako da je moguće da neka od 15 banaka koje posluju u Crnoj Gori dodje u situaciju da traži pomoć ili da po nalogu Centralne banke izvrši određene korekcije u svom poslovanju.

To, prema njegovim riječima, ne znači da je sistem nestabilan, napotiv, Zaimović je potpuno siguran da u našem sistemu postoji dovoljno mehanizama kojima se osigurava stabilnost sistema i garantovanje depozita, ali i da je novac u bankama siguran.

„Štednja građana i privrede u bankama konstantno raste i na kraju marta 2017. godine je iznosila preko 2,8 milijardi eura što pokazuje veliko povjerenje građana u bankarski sektor. Mogu odgovorno da tvrdim da je novac u bankama potpuno siguran. Ukoliko se i desi da dođe do problema u nekoj banci, Fond za zaštitu depozita ima dovoljno potencijala da nadoknadi sve štedne uloge do 50.000 eura. Siguran sam da su naši građani dobro obaviješteni o poslovanju banaka, o potencijalnim rizicima za njihove štedne uloge, kao i ulozi Fonda za zaštitu depozita, koji redovno informiše javnost o svom poslovanju i misiji“, naglašava on.

Pitanje broja banaka na crnogorskom tržištu je aktuelizovano posljednjih godina, nakon registracije nekoliko novih banaka, ali, prema riječima Zaimovića, ta činjenica samo govori u prilog tezi da i dalje postoji interes za ovo tržište.

„Siguran sam da postoje razlozi koji su motivisali investitore da u svoje poslovne planove uvrste Crnu Goru kao privlačnu destinaciju. Tu prije svega mislim na konkurentnu poresku politiku, euro kao sredstvo plaćanja, skoro priključenje NATO savezu, kao i strateški zacrtan politički cilj ka pridruživanju Evropskoj uniji. Sa druge strane, postoje i određeni limitirajući faktori, prije svega definisani veličinom tržišta, koji destimulišu klasične bankarske poslove. Smatram da ta ograničenja više daju prostora bankama koje u svojim planovima, pored klasičnih bankarskih poslova, imaju i poslove investicionog bankarstva, upravljanja imovinom, investiranje u nove tehnologije, digitalizaciju i sve ostale poslove koje zahtijeva moderno bankarsko poslovanje“, objašnjava on dodajući da očekuje da će u narednim godinama banke koje budu tako radile biti u prednosti u odnosu na konkurenciju.

Ukrupnjavanje bankarskog sektora u narednom periodu smatra mogućim, obzirom da u strukturi bankarskog sektora u Crnoj Gori postoje banke različite veličine i kreditnog potencijala.

„Moguće je da u narednom periodu dođe do ukrupnjavanja, kako bi se racionalizovali troškovi poslovanja.Tu imam u vidu i očekivane dodatne regulatorne zahtjeve Centralne banke Crne Gore, vezane za implementaciju međunarodnih standarda, počev od januara naredne godine što će postaviti dodatne zahtjeve, koje manjim bankama mogu predstavljati dodatno opterećenje“, navodi on.

Kako kaže, Crnogorski bankarski sektor je veoma osjetljiv na promjene koje se dešavaju na međunarodnom tržištu, a politika Evropske centralne banke koja posljednjih godina rezultira niskim, čak i negativnim kamatnim stopama, predstavlja dodatni izazov za naše banke.

„Poznato Vam je da su naše banke u obavezi da svoje ino račune otvaraju u visokorangiranim ino bankama, koje po pravilu obračunavaju negativne kamate na depozite. Nedavno je i Centralna banka bez konsultacije sa Udruženjem banaka, nametnula tu obavezu i za sredstva koje naše banke imaju na računima kod Centralne banke. To predstavlja dodatno opterećenje za banke, neke računice su pokazale da je to oko milion eura dodatnih troškova za sve banke u Crnoj Gori, srazmjerno visini njihovih depozita kod Centralne banke. Jedna od mogućih ideja kako da banke kompenziraju taj trošak je i uvođenje negativne kamatne stope na depozite klijenata“, dodaje prvi čovjek bankarskog sektora Crne Gore, napominjujući da nije siguran da će naše banke posegnuti za tom mjerom, već da je mišljenja da će većina banaka dodatno sniziti kamatne stope na depozite ili ih u nekim slučajevima svesti na nulu.

Što se tiče visine kamatnih stopa na kredite i klasične bankarske proizvode, kaže Zaimović, svjedoci smo da je taj nivo znatno snižen u prethodnim godinama, pa ne očekuje neko značajnije smanjenje u narednom periodu.

Sa zadovoljstvom ističe da je Hipotekarna banka ostvarila svoj cilj da se pozicionira u pet najvećih banaka u Crnoj Gori.

„Taj cilj je ostvaren prije nekoliko godina i danas Hipotekarna banka sa aktivom od oko 430 miliona eura učestvuje sa 11-12 odsto u bankarskom tržištu Crne Gore. Imamo veoma stabilnu bazu depozita od oko 330 miliona eura, diverzifikovan kreditni portfolio u iznosu od oko 210 miliona eura i ostvarujemo godišnju dobit oko 3,7 miliona eura. Takav plan imamo i za ovu godinu, sa dodatnim akcentom na dokapitalizaciju banke i izdvajanju dodatnih rezervi kako bismo se što bolje pripremili za najavljeno implementiranje međunarodnih standarda“, najavljuje on poručujući da će njihova politika u pogledu kreditiranja ostati nepromijenjena i fokusirana na mala i srednja preduzeća, kao i na stanovništvo.

„Trudimo se da konstantno inoviramo našu ponudu u skladu sa kretanjima na tržištu. Kao rezultat takve politike imamo konstantno povećanje broja klijenata, kako preduzeća tako i građana.Nastavljamo i sa dodatnim investiranjem u nove tehnologije, kroz nove proizvode koje planiramo da lansiramo tokom ove godine. Time želimo da zadržimo status banke koja unazad nekoliko godina prva uvodi nove tehnologije, lansira nove proizvode u kartičnom poslovanju i beskontaktnim tehnologijama. Nadamo se da ćemo tako zadržati postojeće zadovoljne klijente i biti u mogućnosti da dodatno proširimo bazu klijenata“, zaključuje Zaimović.

   portalanalitika.me