Bogojević: Mobilnost ozbiljna prilika za studente Filološkog fakulteta

Na fakultetu je akreditovano sedam studijskih programa, pet za strane jezike i književnosti (engleski, ruski, francuski, italijanski, njemački), kao i za crnogorski i srpski jezik.

„Koncepcija nastavnih planova i programa, pored usvajanja stručnih znanja i vještina, omogućava razvoj komunikacijskih vještina, bilo na stranom ili maternjem jeziku, i čitalačke pismenosti, podržava samostalnost u radu – jezičke i književne analize, komentari i promišljanja, i smisao za timski rad – časovi vježbi, rad u grupama, izrada seminarskih radova ili projektnih zadataka“, kazao je Bogojević za sajt UCG.

Studenti, kako ističe, imaju mogućnost upisa na francuski, njemački, ruski i italijanski jezik i književnost bez prethodnog znanja tih jezika.

„Prednost studiranja filoloških studija predstavlja veliki broj časova jezičkih vježbi, mali broj studenata u grupi na završnim godinama studija i rad stranih lektora koji predaju svoj maternji jezik, što omogućava kvalitetnije usvajanje jezičkih znanja i kompetencija i empatijski odnos studenata i nastavnika“, dodaje dekan.

Kao veliku pogodnost smatra to što većina studenata dobija priliku da bar jedan semestar ili letnji kurs provede na govornom području jezika koji studira.

„Prisustvo Fulbrajt profesora na studijskom programu Engleski jezik i književnost, veliki broj ekstrakurikularnih aktivnosti – predavanja profesora sa stranih univerziteta, pozorišne aktivnosti, promocije kulturnih stvaralaca – čine filološke studije privlačnim i zanimljivim za studente. Međunarodna prepoznatljivost Fakulteta i razmjena studenata i profesora je u stalnom porastu. Programi mobilnosti poput Erasmus+ i Ceepusa, ali i Sigma Agile, JoinEUSee i drugi, omogućavaju u posljednjih nekoliko godina sve veću odlaznu mobilnost studenata. Razmjena studenata odvija se na bazi 71 ugovora Univerziteta Crne Gore sa stranim univerzitetima, od čega je desetak međufakultetskih ugovora inicirao Filološki fakultet. Dolazna mobilnost uglavnom se odnosi na studente slavistike“, objašnjava Bogojević.

Osim mobilnosti, značajna pažnja se posvećuje i praktičnoj nastavi, gdje je, prema riječima dekana, novim planovima i programima predviđeno da se u toku prve dvije godine osnovnih studija valorizuju vježbe i rad u slušaonicama i fonolaboratoriji u okviru predmetnih programa iz jezika i književnosti. Na trećoj godini osmišljen je modul koji omogućava dobijanje bečelor diplome orijentisane na sticanje praktičnih znanja i vještina u kombinaciji sa izborom predmeta i organizacijom praktične nastave u institucijama odgovarajućeg profila (medijske kuće, turističke agencije, bibloteke, muzeji i sl.).

Na dvogodišnjim Master studijama, kako dodaje, noseći predmet za osposobljavanje studenata praktičnim znanjima i vještinama je Metodika nastave jezika i književnosti (obavezan na svim studijskim programima), gdje su uobičajene hospitacije i ogledni časovi u osnovnim i srednjim školama.

Međunarodna saradnja fakulteta je, kako je rekao Bogojević, u stalnom porastu. Tako fakultet tradicionalno organizuje međunarodne konferencije (Njegoševi dani i Konferencija anglista sa tradicijom dugom 13 godina) i obilježava Dan stranih jezika, Dane Austrije, Dane Frankofonije i sl.

„Zahvaljujući angažovanju nastavnika sa studijskog programa Francuski jezik i književnost, naš Univerzitet je postao član Agencije frankofonih univerziteta (AUF), koja okuplja preko 800 univerziteta. Takođe, imamo uspostavljen dvojni Master sa Univerzitetom Fransoa Rable iz Tura. Održavamo kontinuiranu saradnju sa CANU na nacionalnim projektima, a time i povezivanje mladih istraživača sa akademijama mladih u svijetu. Posebno smo ponosni na časopis Filološkog fakulteta za književnost i jezik Folia Linguistica Et Litteraria, koji redovno izlazi od 2010. godine, ima međunarodnu redakciju i distribuciju i anonimno recenzira prispjele radove. Časopis se od decembra 2015. nalazi na Thomson Reutersovoj Master Journal listi i indeksiran je u ESCI (Emerging Science Citation Index)“, zadovoljno ističe on.

Filološki fakultet, za sada, kako kaže, raspolaže dovoljnim prostornim kapacitetima, neke dijeli sa Filozofskim fakultetom (zajednička biblioteka, svečana, fiskulturna i amfiteatarska sala), ali će u narednom periodu, dodaje, radi bolje organizacije nastave, biti neophodno funkcionalizovati raspored učionica i vizuelni identitet oba fakulteta.

„Budući da se radi o zgradi izgrađenoj prije više decenija, potrebna su velika ulaganja u infrastrukturu – krov, kotlarnica, fiskulturna sala, mokri čvor, sistem grijanja, učionički ambijent i sl., kako bi se stvorili savremeniji i ljepši uslovi za rad. Nedostupnost bazama relevantnih časopisa, nedostatak savremene mediateke (digitalizacija, elektronske baze podataka i tehnički uslovi) i simbolična sredstva za istraživanje, predstavljaju otežavajuću okolnost za optimalan razvoj naučno-istraživačke djelatnosti. I pored toga, u prethodne dvije godine, dvadesetak kolega je objavilo radove u prestižnim časopisima sa SCI liste“, zaključio je on.