Brajušković Popović: Crna Gora je u demografskoj krizi

U Crnoj Gori se upravo dešava dvostruki demografski udar – masovno iseljavanja mladih i najniža stopa nataliteta su samo jedan od podataka. Takođe, na 600.000 stanovnika, Crna Gora broji stotinu hiljada stranih državljana, navodi se u prilogu TV Podgorica.

Korijeni problema, poručuju iz Direktorata za demografiju pri Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, nijesu od juče. Posljedice se gomilaju decenijama, a izostanak adekvatnih mjera doveo je do sadašnjeg stanja.

„Demografski problemi u Crnoj Gori su započeli decenijama unazad i neadekvatno razumijevane i tretiranje ovog problema dovelo je do toga da oni danas budu izraženiji. Crna Gora jeste u demografskoj krizi i to je sigurno jedan proces koji će trajati duži vremenski period“, kazala je v.d. generalne direktorice u Direktoratu za demografiju Mileva Brajušković Popović.

Nedostatak perspektive natjerao je mlade da bolju svakodnevicu potraže van granica Crne Gore. Oni koji ostaju – sve češće razmišljaju da urade isto.

„Kada govorimo o iseljavanju stanovništva iz naše države odnosno o faktorima koji dovode do toga, u istraživanjima oni navode da su to uglavnom ekonomski faktori koji su izraženi kroz nemogućnost za zapošljavanje i nizak dohodak jer su u odabranim državama višestruko više plaćeni za poslove koje bi inače obavljali u ovoj državi“, navodi Brajušković Popović.

Ipak, ne radi se samo o ekonomiji – nepovjerenje u institucije, podjele i osjećaj da se malo toga mijenja, dodatno podstiču odlazak.

„Podatak koji zaista zabrinjava negdje od 2018. godine na ovamo, u svim istraživanjima od 30 do 50 procenata mladih je izrazilo želju da ode iz naše države, a kao neke od razloga mimo ekonomskih oni svakako navode i nepovjerenje u institucije, korupciju, stvaranje vjerskih i nacionalnih, političkih tenzija, stvaranje dubokog jaza između bogatih i siromašnih“, kazala je Brajušković Popović.

Sve manje kolijevki, a sve više praznih škola. Crna Gora se suočava sa ozbiljnim pitanjem – ko će u budućnosti činiti njeno društvo?

„Sve je manji i manji broj rađanja iz godine u godinu. Tako smo, recimo, u toku prošle godine zabilježili najmanji broj rađanja od kako pratimo podatke vitalne statistike, a sa druge strane činjenica je da imamo sve veće iseljavanje našeg stanovništva i uglavnom su to mladi ljudi, dakle odlaze nam oni koji rade i koji trebaju da rađaju u ovoj državi“, ističe Brajušković Popović.

Ističe da su migracije prirodna pojava, ali kada se broj onih koji odlaze mjeri desetinama hiljada – to postaje alarm.

„Moramo voditi računa da su migracije poželjan proces, ali onaj proces koji se zaista mora kontrolisati da ne bismo u jednom momentu došli do situacije da budemo manjina u svojoj državi“, kazala je Brajušković Popović.

Oko 94.000 iseljenih – svaka brojka jedno lice, jedna priča, jedan neostvareni život ovdje. Demografski pad ne zaustavlja se preko noći, ali svaka nova odluka, mjera i podrška porodicama su korak naprijed, poručuju nadležni.