Budućim srednjoškolcima zanati nijesu privlačni, škola uvodi nove smjerove

Zanati jednostavno nijesu popularni među budućim srednjoškolcima, kažu iz nikšićke Srednje stručne škole koja zadnjih godina bilježi pad upisanih učenika.

Prije deceniju školu je pohađalo oko 600 učenika, a ove školske godine 367 đaka koji su raspoređeni u 21 odjeljenje. Zbog nezainteresovanosti budućih srednjoškolaca škola je bila prinuđena da ugasi smjerove iz oblasti metalurgije i rudarstva.

Škola obrazuje buduće elektrotehničare energetike, elektorinstalatere, montere, autoelektričare, elektortehničare za razvoj veb i mobilnih aplikacija, elektortehničare računarskih sistema i mreža i frizere.

Vršilac dužnosti (v.d.) direktora Srednje stručne škole Milisav Kosović kaže da zanatski smjerovi prolaze nezapaženo kod učenika. Budućih elektroinstalatera, autoelektričara, montera elektronske komunikacije i frizera sve je manje, pa ta odjeljenja čine svega oko 15-ak učenika.

Do sedam novih smjerova

Zbog primjetnog „bijega“ od zanata škola je ove godine tražila od Ministarstva prosvjete uvođenje novih obrazovnih programa. Ukoliko dobiju zeleno svijetlo iz Vlade, škola će pored postojećih u ponudi imati do sedam novih smjerova.

„S obzirom na to da se svake godine upisuje sve manji broj učenika, pokrenuli smo inicijativu za uvođenje novih obrazovnih programa – pet, eventualno sedam. To su tehničar modnog dizajna, modni krojač, tehničar zaštite životne sredine, veterinarski tehničar, tehničar poljoprivrede, tehničar grafičarstva i operater grafičke dorade i štampe.  Samim tim uputili smo dopis Ministarstvu da razmotre naš zahtjev i omoguće nam uvođenje novih obrazovnih programa, kako bi na taj način motivisali učenike završnih razreda osnovnih škola da se odluče za nastavak školovanja u našoj školi“, kaže sekretarka škole Kasalica Jelena.

 Kasalica i Kosović

Škola je za nove smjerove obezbijedila praktičnu nastavu, a imaju i nastavni kadar koji bi izvodio nastavu. Interesovanje za neke smjerove već postoji.

„S obzirom da država potencira razvoj poljoprivrede smatramo da bi tehničar veterine, kao i tehničar poljoprivrede, bilo nešto što je potrebno na tržištu rada i sve je više traženo. Imamo u najavi par učenika koji su se već interesovali za taj obrazovni program i izrazili želju, ukoliko bude odobren program, da bi vrlo rado upisali. Smjer tehničar veterine ima samo u Baru, roditeljima bi bilo nezahvalno da šalju djecu na stranu, ako već postoji mogućnost da se taj obrazovni program izvodi ovdje“, kaže Kasalica.

Traženi na tržištu, posao čeka nakon završene škole

Na pitanje zbog čega budući srednjoškolci zaobilaze zanate, Kosović i Kasalica saglasni su da veliku ulogu igraju roditelji.

„Poslali smo dopis Zavodu za zapošljavanje jer nam je bio potreban elektrotehničar energetike sa sedmim stepenom, nema tog lica na Zavodu, ali ni sa četvrtim stepenom ne postoji tehničar energetike, autoelektričar ili frizer. To su jedna vrlo tražena zanimanja na tržištu rada, ali ih sve manji broj učenika upisuje upravo što roditelji većinom stavljaju akcenat da djeca idu u gimnaziju ili ekonomsku, samim tim da bi kasnije nastavili školovanje“, navodi Kasalica.

Vođen tridesetogodišnjim radom u prosvjeti, Kosović kaže da za djecu koja nemaju ambiciju da završe fakultet, upisivanje zanata je dobar korak.

Kosović poručuje da iskustvo govori da zanatlije čeka posao nakon završene srednje škole.

„Već su nam nagovijestili da 10 naših učenica koje završavaju treći razred za frizera da će ostati da rade, kao i elektroinstalatera i montera elektronske komunikacione infrastrukture i oni će imati odmah posao posle srednje škole. Pogotovo djeca koja su se zainteresovala i koja su se pokazala na praktičnoj nastavi. Nama je najveći partner Ramel i desetak auto-servisa i 20-ak frizerskih salona. Svi oni uglavnom ostavljaju djecu koja su pokazala interesovanje“, kaže v.d. direktora Srednje stručne škole.

Dobili vrijednu opremu i renovirali učionice

Kako bi obezbijedili što bolje uslove u ovoj školskoj godini renovirano je više učionica i kabineta, a škola je dobila opremu vrijednu preko 100.000 eura za realizovanje nastave.

Iz škole kažu da je akcenat stavljen na praktičnu nastavu, pa đaci imaju priliku da zanat bolje i brže nauče, a cilj je da se za tržište pripremi kvalitetan radnik.

Oprema posjeduju, kadra koji obrazuje djecu ima, škola je spremna da u septembru dočeka buduće srednjoškolce, međutim, postavlja se pitanje kako ih animirati da upišu zanate.

„Koordinatori obrazovnih programa će posjetiti djecu završnih razreda osnovnih škola, razgovarati sa njima i uputiti ih na obrazovne programe. Smatramo da postoji kvalitetan nastavni kadar i oprema, da je sve podređeno kako bi se iškolovao kvalitetan kadar za tržište rada. Narednih sedmica učenici osnovnih škola završnih razreda biće u prilici da se upoznaju sa aktuelnim obrazovnim programima škole putem prezentacija, flajera… Učenici će takođe biti u prilici da se preko sajta naše škole detaljno informišu o obrazovnim programima“, ističe sekretarka škole, koja se nada da će neki od smjerova biti izbor budućim srednjoškolcima.

Goranović Marija